Agnodice

Agnodice (Greek: Ἀγνοδίκη, roitan [aŋnodíkɛː]; c. 4th century BCE) nopo nga iso lundu di kodori do tondu koiso i nosiliu do bidan toiko dokutul id Athens digulu. Sorita disido, pinoboros id Fabulae (i haro pionitan monunuat Roman Gaius Julius Hyginus), i popokito do isu-isu posorili tondu id suang rusap om bidan. Agnodice okon ko boroson do lundu sajara , nga sorita di kodori nakarahung pibarasan kokomoi jantina tonggungan id suang pakalajaan pongusapan.
Tumanud di Hyginus, Agnodice balajal kokomoi rusap diti id siriba dokutul i bobos ointutunan Herophilus. Sabab kooturan Athenian mogodu tongondu mantad mantad balajal kokomoi rusap, Agnodice sondii susumiliu kusai montok dumadi do dokutul.Soira do ointutunan isido dosusumakit tongondu, dokutul kusai suai i osolon monondos do mamarahi isido do of susumakit disiso. Masaan do pibarasan, pinopokito isido do identiti maya mangakat do tunik id suang isyarat i nointutunan anasyrma, popointalang do isido noppo nga songulun tondu. Mulong pia do notondos do balajal kokomoi rusap do pogoduhan Agnodice nga ginompi isido do tongondu id Athens, i minamarayou do kabaalan om dedikasi disido. Is tohuri no, pinoidu isido, om kooturan mogodu dokutul tongondu pinokinsil.
Koposion gulu
[simbanai | simbanai toud]Sorita kokomoi Agnodice i nointutunan mantad sukuon kodori, id Fabulae, buuk mitos i pinionit do monunuat Roman i Gaius Julius Hyginus.[1] Pinoboros iti di Hyginus id suang sanarai sorita kokomoi wowonsoyon, tumanud kointalangan do inovasi pongubatan Chiron, Apollo, om Asclepius.[2] Sorita Agnodice's nopo nga i bobos tanaru id suang boogian dii. Iti nopo iso no mantad do duo no i popokito momonsoi tondu – i tiso nopo nga dewi Demeter, i okito id Hyginus miampai kopokitanan do bijirin – om iso po kokomoi do tulun om okon ko Kinorohingan toiko tanak Kinorohingan.[3]
Tumanud do Hyginus, Agnodice poingion id Athens digulu , i hinonggo mogodu tondu mantad minsingilo kokomoi rusap. Suai ko balajak kokomoi rusap, susumiliu isio do kusai, momogunting tobuk disido di oniba no, om balajal id siriba Herophilus id Alexandria.Notudukan sabaagi do dukutul, Agnodice minumbal do monguhup tongondu do mogkosusu ,i mada rumuba do bidan tongokusai tu oikuman.[4] Id kes do suai, Agnodice pinopokito do jantina di pointopot dau om pinapasaga montok mongubat tongondu. Dokutul suai, tayaan do kinalantayon Agnodice's , minonondos do minamarahi do susumakit. Id suang pibarasan pogulu Areopagus, Agnodice mingakat rasuk, popookito do sisido nopo nga songulun tondu. Noboros nogi isio do amu tumanud do kooturan di mogodu tongondu minsingilo kokomoi rusap, nga ginompi isio do sawo tongondu di oponsol id Athenians i nousapan disido. Montok dii, nokosimban o kooturan om pinapasaga tongondu montok minsingilo kokomoi rusap.[5]
Hyginus momoros Agnodice nopo nga obsterix obstetrix. Osusa iti do oilaan montok poingkuro montok papadalin iti id English. Sarah Pomeroy pinopadalin do "obstetrician", manahak do pounayan do haro bidan id Athens id suang zaman Agnodice's nga pinosuai do pondidikan formal id suang pongusapan.[6] Sundung miagal dii, Helen King momoros do aiso "formal licensing system" montok pongusapan id pomogunan di gulu, om iri nopo nga anachronistic montok papabahagi momolingos digulu id suang kategori do "bidan" om "obstetrician".[7] Suai ko iri, momoros isido do Latin obsterix obstetrix nopo nga mibagal etymologically au koirad miampai Anglo-Saxon midwife.[8]
Kinoyonon kisajara
[simbanai | simbanai toud]
Sarjana moden au otumbayaan do Agnodice nopo lundu sajara di otopot.[9] Kobolingkaangan miampai monorimo Agnodice sabaagi lundu kisajara kosuang no o ponguhatan kokomoi do tadauwulan disido om nogi , om amu milo otumbayaan o Hyginus' momoros do aiso obstretrices obstetrices id Athens pogulu Agnodice, Soira sastara om epigraphy popointalang om popokito do nointutunan do bidan.[10][11]
Nuut
[simbanai | simbanai toud]- ↑ King 2013, p. 131.
- ↑ King 2013, p. 133.
- ↑ King 2013, p. 135.
- ↑ Parker 2016, p. 252.
- ↑ King 1986, pp. 53–4.
- ↑ Pomeroy 1977, pp. 51–68.
- ↑ King 2013, p. 59.
- ↑ King 2013, p. 184.
- ↑ Retief & Cilliers 2006, p. 178.
- ↑ King 1986, p. 60.
- ↑ King, Helen (18 October 2017). "Agnodice: reading the story". Linoyog ontok 11 December 2018.
Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- Green, Monica H. (2008). Making Women's Medicine Masculine: the rise of male authority in pre-modern gynaecology. Oxford: Oxford University Press. ISBN 9780191549526.
- Templat:Cite DGRBM
- Gardner, Augustus (1852). A History of the Art of Midwifery: a lecture delivered at the College of Physicians and Surgeons, November 11th, 1851. New York: Stringer and Townsend.
- King, Helen (2013). The one-sex body on trial: the classical and early modern evidence. Farnham: Ashgate. ISBN 978-1-4094-6336-8.
- King, Helen (1986), "Agnodike and the Profession of Medicine", Proceedings of the Cambridge Philological Society, 32: 53–77, doi:10.1017/S006867350000482X, S2CID 76126660
- Retief, F. P.; Cilliers, L. (2006), "The Healing Hand: The Role of Women in Greco-Roman Medicine", Acta Theologica, 26 (2)
- Parker, Sarah E. (2016). "The One-Sex Body on Trial: The Classical and Early Modern Evidence by Helen King (review)". Canadian Bulletin of Medical History. 33 (1).
- Pomeroy, Sarah (1977). "Technikai kai mousikai: The education of women in the fourth century and in the Hellenistic period". American Journal of Ancient History. 2.