Pergi ke kandungan

Andrée de Jongh

Mantad Wikipedia
Andrée de Jongh
Andrée de Jongh after visiting Buckingham Palace to receive the George Medal in February 1946
Kinosusuon
Andrée Eugénie Adrienne de Jongh

(1916-11-30)30 Milau 1916
Schaerbeek, Belgium
Tadauwulan
minidu pogun
13 Gumas 2007(2007-10-13) (umul 90)
Brussels, Belgium
MomogunBelgium
Toun mimparagat1941–1945
AgenComet Line
Ointutunan montokBelgian Resistance
TitleHonorary rank of Lieutenant-Colonel in the Belgian Army.
MolohingFrédéric De Jongh om Alice Decarpentrie
Gaa

Countess Andrée Eugénie Adrienne de Jongh (30 Milau 1916 – 13 Gumas 2007), nointutunan sabaagi Dédée om Postman, nopo nga songulun koinano Penentangan Belgium maamaso Sangod Pomogunan Koduo. minongulud om momuruan isio do Nimungan Biruan (Le Réseau Comète) montok monguhup souder koinano Bersekutu ii mogidu mantad Belgium i nirikau di Nazi. Koinano tayub diti nopo nga kapal soudor i binadil om naratu id Belgium pogun i toi ko' Eropah suai. Id pialatan Magus 1941 gisom Momuhau 1942, magandud isio do soginumu' 118 tulun, kaampai lobi mantad 80 koinano tayub, mantad Belgium doid Sepanyol i kowoowoyoon neutral pogulu diolo' pinaatod doid United Kingdom. Ontok Milatok 1943, ginakom isio do koobian Nazi om pinojiil maamaso noolu' timpu Sangod Pomogunan Koduo. Alapas sangod, momuru isio id walai pongubatan kusta id Afrika.

De Jongh nopo nga ponorimo do George Medal mantad United Kingdom, Medal of Freedom miampai palad amas mantad Amerika Komponi, om ogumu midol suai montok karaja dau maamaso Sangod Pomogunan II.[1] Di toun 1985 linantik isio sabaagi countess do laja Belgium. Eksploitasi dau pinoilang id suang toi ko' manahak ponokoguas kumaa piipiro buuk, filem om abaabayan televisyen.

Kopooposion gulu

[simbanai | simbanai toud]

Andrée toi ko' De i Dédée Jongh nosusu id schaerbeek id Belgium, kalapas dii id sahau do kopooposion Jerman maamaso Sangod Pomogunan Koiso'. Isio nopo nga songulun tanak tondu tohuri Frédéric de Jongh, luguan mongiingia id sikul osiriba om Alice Decarpentrie. Edith Cavell,songulun noos Boritis i binadil id suang Tir national id Schaerbeek di toun 1915 tu minonguhup soudor mogidu mantad Belgium i minirikau id Belanda neutral, nopo nga songulun lundu susumangod.

Nubasan isido sabaagi noos om kosili artis komersial id Malmedy . Goos id gana noos dau ponokoguas do Cavell. [3] Kiumul isio do 23 toun da'amot Jerman manangod om minogion Belgium. De Jongh ginambal do songulun papapanau kapal tulud Boritis i asakadai dau sabaagi "sumandak omulok i olomog om kokitanan do duo nohopod toun [olundus], tomod kiumur, osonong, awasi', otood, om asadang. Okito Isio do songulun susumikul i i omulok ii suminuti kalapas kapaasan poni'isan. Kalapas dii, songulun kolonel British minomolohou dau do "srikandi lagenda tulen".

Tadon do Gorisan Komet

[simbanai | simbanai toud]
Rumah De Jongh di Schaerbeek

Alapas soudor Jerman minanangod om minogion id Belgium ontok Mikat 1940, de Jongh minundaliu doid Brussels, ii hinonggo nosili isio sabaagi songulun mongunguhup Palang Aragang, momuruan montok soudor Bersekutu i ginakom. Id Brussels ontok maso dii, lumiilisok id walai osonong, haro ginumu' souder Boritis, potimporon id Dunkirk om minogidu mantad diolo' i ginakom id Saint-Valery-en-Caux . De Jongh pinopoanjur do piipiro siri walai osonong montok souder diti, da'amot nogi manganu bangkad ogonop montok diolo' om karatas kopointutunan sondii ii au otopot. Kuminakap do souder i norualan norualan ii pinapasaga do monguridong piantakan miampai piromutan jujumaga' walai di osonong ii mumbal mogihum karaaralano montok mogowit souder gumuli doid Britain.

Nokoonuan do karya

[simbanai | simbanai toud]

Basaan potilombus

[simbanai | simbanai toud]

Ralat Lua: bad argument #2 to 'title.new' (unrecognized namespace name 'Portal').