Pergi ke kandungan

Kotatsu

Mantad Wikipedia
Kotatsu moden Jepun
Soriba do kotatsu lotirik, miampai pamalasu okito id tanga
Kotatsu timpu Edo id Muzium Fukagawa Edo

Kotatsu (Jepun: 炬燵 or こたつ) nopo nga rangka mija' kayu osiriba di norilitan do futon toi ko' kumut akapal, miampai poilihon o rinantai do mija' id sawat dilo. Id soriba mija' haro toud do haba — dilaid momoguno brazier tangud, nga dinondo kasoruan momoguno pamalasu lotirik di asaru wonsoyon id suang do mija' dilo sondiri.[1] Oguno o kotatsu maya eksklusif if Jepun, sundung pia haro no kakamot kaagal-agal dilo montok pamalasu tinan i gunoon id kinoyonon suai, miagal ko' brasero id Sepanyol om korsi id Iran.

Sajara kotatsu tinumimpuun ontok timpu Muromachi toi ko' pomurintaan shogun Ashikaga ontok abad ko-14.[2][3] Sandad kontatsu nopo nga mantad dompuran koubasanan Jepun di ointutunan sabaagi irori. Tangud nopo nga kaida' toponsol montok mogonsok om papalasu walai koubasanan Jepun, om gunoon montok papalasu irori. Korikot abad ko-14, iso pelantar tirikohonon nopo nga pinointutun kumaa irori, om guno sabaagi kinoyonon mogonsok nopo nga pinisuai miampai guno dau sabaagi tirikohonon. Id saat pelantar kayu dii nopo nga kinua'an do kumut, i ointutunan sabaagi oki, di koponimung haba mantad pamalasu tangud.[4][5] Sakag timpuunon kumaa kotatsu moden diti nopo nga ointutunan sabaagi hori-gotatsu. Hogot hori-gotatsu (掘り炬燵) nopo nga mantad karakter kanji 掘り (hori) i kirati parit toi ko' pomokungkudan, (ko) kirati obor toi ko' tapui, om (tatsu) kirati pamalasu gakod.[2][6]

Bontuk hori-gotatsu nokosimban tokuri ontok timpu Edo kira-kira abad ko-17. Kosimbanan diti nopo nga popohompit sirang id posorili do irori i ukadon kumaa suang do tana' gisom kobontuk iso liwang apasagi. Pelantar kayu pinoiliu id posorili do liwang dii, om osili nondo do dompuran pamalasu. Alapas dilo, poilihon o kumut id sakai pelantar miagal pogulu diti. Ahal diti popomilo sosongulun do mirikau miampai popoiliu gakod id siriba mooi do alasu kasaii.[2]

Kotatsu milo poundolihon nopo nga nowonsoi alapas dilo mantad konsep hori-gotatsu. Nokoimbulai o kotatsu diti miampai kopomogunoon tikar tatami di mumu-gumu id walai Jepun. Tangud nopo nga okon ko posuangon id irori nga posuangon id lansang tana lagit i poilihon id sawat do tatami. Iri pogi do milo pingundolihon iti kotatsu.[2] Woyo kotatsu di lobi moden nopo nga ointutunan sabaagi oki-gotatsu. Hogot okit-gotatsu (置き炬燵) nopo nga mantad karakter kanji 置き (oki) i kirati "popoiliu", kirati "obor" toi ko' "tapui" om kirati "pamalasu gakod".[7]

Ontok pintangaan abad ko-20, nalanan o tangud kumaa lotirik sabaagi toud pamalasu. Mantad momoguno lansang tana lagit kisuang tangud i milo pingundolihon id soriba kotatsu, dinondo nopo pamalasu lotirik milo pasangon id rangka kotatsu. Ontok toun 1997, kogumuan (kira-kira dua per tolu) walai id Jepun kiharo irori moden om 81 piatus mantad dilo haro kotatsu, i polosuon momoguno lotirik om okon ko' tangud toi ko' popou. Mantad dilo, osiliu o kotatsu sabaagi kakamot milo pingundolihon miampai momoguno lotirik om osili kakamot i asaru abantalan id walai-walai Jepun ontok timpu osogit.[2][8]

Haro duo kawo do kotatsu i gunoon id Jepun baabaino, i misuai id aspek konfigurasi om kawo pamalasu:

  • Lotirik: Woyo moden do kotatsu, ii nop nga oki-gotatsu (置き炬燵), kiharo mija' miampai pamalasu lotirik i pasangon id soriba do mija'. Nokoburu iti mantad kopomogunoon lansang tana' lagit kisuang tangud alasu i poilihon id soirba do mija' [2] Koubasanan nopo, poilihon o kotatsu id sakai do futon onipis miagal ko' permaidani. Alapasdgilo, poilihon nogi o kumut koduo i lobi akapal id sakai do mija' kotatsu, om boogian sawat mija' nopo nga poilihon id sawat dilo. Pamalasu lotirik id soriba do mija nopo nga papalasu liwang id soriba do kumut.
  • Tangud: Kawo di lobi tradisional nopo nga mija' di poilihon id sakai do sirang di pinaralom, i ointutunan sabaagi hori-gotatsu (掘り炬燵). Ukadon o luang diti kira-kira 40 sentimeter rinalom. Pamalasu tangud poilihon id sirang do luang, limput, toi ko' miagal id suang do kotatsu moden, pasangon id rangka do mija'. Haro nogi kotatsu kawo luang diti i momoguno do pamalasu lotirik.

Ontok abad ko-21, kotatsu nopo nga kiharo pamalasu lotirik i pasangon id rangka dau i baabaino nopo nga amu nodi poinhad kumaa kayu no, nga milo nogi wonsoyon mantad plastik toi ko' kakamot suai. Maya koizaai, kumut (toi ko' shitagake) monompon do rangka om pamalasu, id soriba do mija'. Kumut koiso diti nopo nga alapahan do kumut koduo di lobi akapal, i ointutunan sabaagi kotatsu-gake (火燵掛布). Mirikau o sosongulun id sakai do sirang toi ko' kusyen zabuton miampai gakod nopo nga poinsuang id soriba mija om kumut nopo nga monompon do boogian tinan. Norika bontuk o kotatsu ontok timpu tongoulun mamakai do rasuk koubasanan Jepu, id hombo haba nopo nga sumuang id soriba jubah om minsawat kumaa posorili liou, om papalasu do tinan.

Kogumuan walai id Jepun nopo nga aiso penebat haba miagal id kawalayan ponongkotonobon om amu nogi haro sistom pamalasu longkod. Mantad di, momonsol yolo do pamalasu liwang. Apagon o gatang pamalasu tu okuri o insulation om walai nopo nga osonong osuangan do tongus osogit. Kotatsu nopo nga iso laang di omura mooi do kakal alasu ontok timpu osogit tu futon nopo nga monimungl do haba id soriba dilo.[3] Paganakan nga momili do momonsoi aktiviti diolo id iso walai no mooi do amu agayo kos ginoris.[9] Ontok timu alasu, milo poundolihon o kumut om gunoon o kotatsu sabaagi mija' toomod.

Milo odopon o soriba do kotatasu, sundung do osiriba-riba o sosongulun , om amu olikupan kopio o tinan. Iti nopo nga milo montok modop toruhai (nap), nga okon ko' modop sontuong tu haro piipiro sabab: amu olikupan o tinan om linasu nga amu karalad; osiriba o mija om koigit do elemen pamalasu soira minggura maso modop, om otoguan. Maya koubasanan, tangaanak nopo nga asaru sunudan do sogitan yolo sokiro modop id soriba kotatsu. [<span title="This claim needs references to reliable sources. (April 2023)">citation needed</span>] Sundung do ingkaa, tayam piaraon miagal ko' dungau nopo nga asaru modop id soriba kotatsu om koula id soriba dilo — miagal nogi do dungau di modop id sakai do luang pengudaraan sirang pogun Kotonobon (kosoruan walai jepun aiso sistom pamalasu sirang).

Ontok timpu tosogit id Jpeun, asaru silihon o kotatsu sabaagi longkod koposion domestik. Ontok timpu totuong, tumimung o paganakan id posirili do kotatsu soira makan, mintong televisyen, mamain, om miromut daamot papalasu do boogian siriba tinan diolo. Haro i kiboros do "soira kosuang do kotatsu, iri katangaban nga atagak om koolon do lasu toomod i milo popotoronong dokoyu."[10]

Maya sajara, owonsoi o kotatsu-gake mantad serat bast. Alapas dii, pinointutun o gapas (kira-kira toun 1300-an gisom 1700-an, tumanud do wilayaj), om kasasari owonsoi mantad kumut kisuang serat bast i owonsoi mantad gapas kitar semula, winotikan miampai nila om tombiron momoguno bangkad laid id gaya boroboro. Kotatsushiki, ii nopo nga alas sirang di pilihon id soriba do kotatsu, nogi nga owonsoi momoguno laang di miagal.[11] Ontok toun 2010-an, kiula o kotatsu-gake do pomolumis-lumis om norika bontuk kopiunung do pomolumis-lumis id suang walai.[12]

Pogun suai

[simbanai | simbanai toud]
Korsí Persian

Haro sistom pamalasu suai di kaagal-agal, mongikikit, om kiula sosial montok kakal alasu daamot poinrikau id mogisuai-suai pogun sompomogunan. Id Sepanyol om Portugal, Mesa camilla [es] nopo nga mija obulugu tokoto miampai pamalasu brasero (ii nopo nga brazier) id soriba dilo. Id Belanda, momoguno yolo do foot stove (pamalasu gakod) dilaid. Ontok Pisangadan Pogun Koiso, Royal Engineers do British minomonsoi "pamalasu gakod Jepun" id parit pisangadan.[13]

Pengembara abad ko-18, Lady Mary Wortley Montagu, popointalang kakamot pamalasu di kaagal-agal ii ointutunan sabaagi tendour id karya dau Turkish Embassy Letters.

Tajikistan om Afghanistan nopo nga haro kakamot pamalasu di kaagal-agal nogi i roiton sandali, om kakal po gunoon gisom baino id kogumuan walai koubasanan sabaagi kinoyonon makan paganakan di alasu.[14] Iso kawagu kakamot di kaagal-agal i roiton sabaagi korsi nogi nga gunoon id Iran miampai woyo momoguno di miagal.

Id China om Korea, pomolosuan soriba sirang nopo gunoon maya tradisional. Kakamot di gunoon miampai laang miagal nopo nga Kang bed-stove id China om ondol id Korea. Tongoulun Rom nopo nga momoguno hypocaust montok pomolosuan soriba sirang.

Intangai nogi

[simbanai | simbanai toud]
  1. "Kotatsu". Jisho.org. Pinoopi mantad sanḏad ontok 4 January 2015. Linoyog ontok 23 September 2013.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 "Kotatsu". JPN-MIYABI. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 8 February 2014.
  3. 3.0 3.1 Buckley, Sandra (2002). Encyclopedia of Contemporary Japanese Culture. New York: Routledge. pp. 267–268. ISBN 9780415481526.
  4. Dunn, Charles James (1972). Everyday Life in Traditional Japan. Vermont and Japan: C. E. Tuttle Co. pp. 159–160. ISBN 9780804813846.
  5. Tourist Industry Division Ministry of Transportation (1953). JAPAN The Official Guide. Japan: Japan Travel Bureau. p. 25.
  6. "Horigotatsu". Nihongo 101. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 25 April 2012. Linoyog ontok 23 September 2013.
  7. "Okigotatsu". Nihongo 101. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 25 April 2012. Linoyog ontok 23 September 2013.
  8. Arendt, James. "How the Japanese heat their homes in the winter". James Japan. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 26 September 2013. Linoyog ontok 23 September 2013.
  9. http://www.jstage.jst.go.jp/article/jhes/7/1/7_35/_article[noputan di napatai sogigisom]
  10. "Kotatsu Tables & Accessories". J-Life International. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 24 September 2013. Linoyog ontok 23 September 2013.
  11. Wada, Yoshiko (1 January 2004). Boro no Bi : Beauty in Humility—Repaired Cotton Rags of Old Japan. Textile Society of America Symposium Proceedings. Pinoopi mantad sanḏad ontok 13 June 2021. Linoyog ontok 14 June 2021.
  12. "Introduction to Kotatsu & Kotatsugake". Studio Aika. Pinoopi mantad sanḏad ontok 8 August 2018. Linoyog ontok 11 October 2011.
  13. War Diary of 17 Field Company Royal Engineers, 16 November 1914.
  14. Jessica Barry (23 January 2009). "Afghanistan: Sandali stoves, a blessing and a curse". ICRC. Pinoopi mantad sanḏad ontok 22 August 2017. Linoyog ontok 23 September 2013.

Noputan Labus

[simbanai | simbanai toud]
  • Media related to Kotatsu at Wikimedia Commons