Muzium Mat Sator
Muzium Mat Sator | |
![]() | |
Established | 3 Madas 2017 |
---|---|
Location | Watas Tambunan, Sabah |
Coordinates | 5°43′15.91″N 116°24′3.518″E / 5.7210861°N 116.40097722°E |
Type | Muzium |
Owner | Muzium Sabah |
Muzium Mat Sator (Boros Melayu: Muzium Mat Sator) nopo nga iso muzium id Kampung Kepayan Laid id Watas Tambunan, Sabah, Malaysia. Pinungaranan iti montok ngaran do tutumanud om luguan leftenan Mat Salleh, i Mat Sator.[1][2] Poinladsong o muzium diti lobi kuang 122 meter mantad kinoyonon Kubu Mat Salleh.[3]
Sajara
[simbanai | simbanai toud]Winonsoi o muzium diti id kinoyonon bagas kubus tapangkal di mat Sator sabaagi momuhondom do di luguan leftenan Mat Salleh, i Mat Sator i mingoos montok mongumolig Kubu Mat Salleh id Tibabar maamaso konflik sumaap do Syarikat Berpiagam Borneo Utara.[2][3] Kubu diti nopo nga poinladsong id koibutan do Kubu Mat Salleh, miinsomok do bawang i pinungaranan do Sunsuron.[3] Kubu Mat Sator nopo nga insaru tombuluyon do sawo di Mat Salleh, i Dang Bandang om kohompit nogi i Mat Salleh sondii. Sawo dau di olunggui nopo nga noroitan do mogiigion id kinoyonon dii do kikuasa ghaib i milo monimban nunu-nunu linsou luang kumaa 'pomosuon pamatai' toi ko' pomosuon toomod i notumbayaan do minongumolig do korotuan kubu dii kohompit no Kubu Mat Salleh.[3] Soira nakalantoi o British montok momirumbak do kubu di lobi tokoro id Kampung Piasau, Toboh om Kalansatan, norumbak o kubu Mat Sator di 21 Milatok 1900.[3] Maya do konflik dii, Mat Salleh miampai 1,000 tulun sandad Dusun om 300 tulun Bajau nopo nga napatai di 31 Milatok 1900 miampai norumbak tomod o kubu dii gama do pomobodilan potilombus.[3] Hali pia miagal dii, noumolig i Mat Sator om antakan di 28 Ngiop 1900, minonimung yolo do lobi kuang 300-400 tutumanud om kinumaa id koibutan montok manangod do tionon do British id Kudat. Sundung pia nakaanu minanangod do kinyonon dii, au alaid, sinangod kaagu yolo do sangod ponuli mantad British om napatai i Mat Sator id pisangadan diti.[3] Muzium maamaso i winonsoi id kinoyonon bagas kubu dau nopo nga nukaban om nokohimagon di Timbalan Luguan Montiri Joseph Pairin Kitingan maamaso 3 Madas 2017 id siriba do sokodung Jabatan Muzium Sabah.[1][4][5]
Kowoowoyoon
[simbanai | simbanai toud]Muzium diti nopo nga popokito mogikaakawo gambal om mogikaakawo tinunturu songkinoyonon miampai sampel kawo poring mantad do Watas Tambunan. Boogian labus bongunan nopo nga ninlumisan momoguno do replika tagung koubasanan.[2] Gambar artis om atlit ikonik Sabah (kohompit no i tiagak Gabuh Piging), songulun ponorjun tolu mantad Tambunan i mongobi do Borneo Koibutan id suang do Sipoot Olimpik Timpu Talasu 1956 id Melbourne, Australia nogi nga pokitonon.[2]
Intangai nogi
[simbanai | simbanai toud]Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ 1.0 1.1 "Mat Sator Museum to open in Sabah". The Star. 1 Madas 2017. Linoyog ontok 28 Mahas 2019.
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 Noor Zafira Shafie (4 Madas 2017). "Pegalan River – possible site of early settlement". New Sabah Times. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 28 Mahas 2019. Linoyog ontok 28 Mahas 2019.
- ↑ 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 Johan Aziz (6 Madas 2017). "Muzium Mat Sator di Kampung Kapayan Lama Tambunan" [Mat Sator Museum in Old Kapayan Village] (id boros Malayu). Utusan Borneo. Linoyog ontok 28 Mahas 2019 – via PressReader.
- ↑ "Kota Mat Sator Museum launch on July 3". Daily Express. 30 Mahas 2017. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 28 Mahas 2019. Linoyog ontok 28 Mahas 2019.
- ↑ "Mat Sator Museum opens in Tambunan". The Borneo Post. 4 Madas 2017. Linoyog ontok 28 Mahas 2019 – via PressReader.
- CS1 Malayu-language sources (ms)
- EngvarB from June 2019
- Articles with invalid date parameter in template
- Use dmy dates from June 2019
- Infobox mapframe without OSM relation ID on Wikidata
- Coordinates on Wikidata
- Muzium i nokohimagon di 2017 id Malaysia
- Muzium i nokohimagon di 2017
- Muzium id Sabah
- Watas Tambunan
- Pages using the Kartographer extension