Tulun Tegua
| Total population | |
|---|---|
| 0[1] (kolimpupuson abad ko-19) | |
| Regions with significant populations | |
| Boyacá, Casanare | |
| Boros | |
| Boros Arawakan, Colombian Spanish | |
| Ugama | |
| Traditional religion, Katolik | |
| Related ethnic groups | |
| Tulun U'wa, Tulun Muisca, Tulun Achagua, Tulun Guayupe |

Tulun Tegua toi ko' Tecua nopo nga tulun sandad id Colombia i momoguno boros Arawak[2] om nopunso no ontok abad ko-19.[1]
Wilayah Tulun Tegua nopo nga kohompit no mantad Macanal, Boyacá ponong kotonobon gisom Aguazul id kosilahon om mantad Berbeo id koibutan gisom Villanueva id kabaatan, id doliwan kosilahon Banjaran Kosilahon Andes Colombia.
Poinrontob o koilaan kokomoi tulun Tegua,[3] nga numaan poopio dokumentasi dii do sarjana pra-moden miagal do i Lucas Fernández de Piedrahita, Basilio Fernández de Oviedo om Pedro Simón om ontok timpu moden i Javier Ocampo López om Pedro Gustavo Huertas Ramírez.[4][5]
Etimologi
[simbanai | simbanai toud]Ngaran nopo do tulun Tegua, i kirati do "tanak kusai",[6] baino nosiliu iso hogot id suang boros Sepanyol Colombia i kirati "dukun" toi ko' "bobolian", sumuku do toilaan aralom do tulun Tegua kokomoi rusap.[7][8]
Wilayah Tegua
[simbanai | simbanai toud]Poingion o tulun Tegua id dolungan Bawang Lengupá boogian siriba om tanga id Banjaran Kosilahon Andes Colombia om nogi kinoyonon guas nulu (Piedemonte) kumaa hilo Llanos Orientales, miagal do wilayah id kakadayan Casanare ii no Recetor, Chámeza om Aguazul.[9][10][11] Id boogian kabaatan, poingion o Tulun Guayupe, om id boogian kosilahon i miwolit miampai wilayah Tulun Achagua om boogian kotonobon om koibutan nopo nga ionon do Tulun Muisca. Tulun Tegua i poingion id kosilahon do Guatavita nopo nga mambayar do ufti kumaa Muisca.[12] Nontodon nopo do tulun Tegua nga hilo id Campohermoso, Boyacá, kinoyonon do koluyungon Bawang Lengupá om Bawang Upía.[13][14]
Kakadayan i poinsuang id wilayah Tegua
[simbanai | simbanai toud]| Ngaran | Department | Altitud (m) urban centre |
Peta |
|---|---|---|---|
| Campohermoso | Boyacá | 1100 | |
| Páez | Boyacá | 1300 | |
| Berbeo | Boyacá | 1335 | |
| Miraflores | Boyacá | 1432 | |
| Macanal (miilang miampai Muisca) |
Boyacá | 1680 | |
| San Luis de Gaceno | Boyacá | 395 | |
| Santa María | Boyacá | 850 | |
| Aguazul (miilang miampai Achagua) |
Casanare | 290 | |
| Recetor (miilang miampai Achagua) |
Casanare | 800 | |
| Chámeza (miilang miampai Achagua) |
Casanare | 1150 | |
| Sabanalarga | Casanare | 450 | |
| Villanueva | Casanare | 420 |
Katayadan
[simbanai | simbanai toud]Minonuat i De Piedrahita do mimboros o tulun Tegua do boros i misuai om kiwaa kouroso' di misuai mantad do tulun Muisca.
Miagal di pinosuat di Pedro Simón, diet nopo do tulun Tegua nga kohompit no mantad luong, gula pomosuon, sada, coca om kasang.[15] Mananom yolo do yuca (mundok) om momonsoi pai mantad mundok om kilau.[16]
Manahak ponginruaian o monunuat sajara ontok abad ko-17 do songulun tondu Tegua kingaran do i La Cardeñosa, sabaagi tondu Tegua i olumis.[17][18]
Piromutan koiso miampai tulun Tegua nopo nga ontok toun 1538 maya di Juan de San Martín.[19] Ontok toun 1556, nokoimpuun o proses penginjilan montok poposiliu tulun Tegua do ugama Katolik.[20]
Ngaran-ngaran nopo do luguan Tegua caciques nga pinoguli sabaagi ngaran do ralan id Campohermoso; Pirazica, Yayogua, Onayomba om Yapompo.[21][22]
Intangai nogi
[simbanai | simbanai toud]Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ 1.0 1.1 (id Spanish) Historia de los Teguas Archived 2021-12-03 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Official website Miraflores Archived 2015-05-30 at archive.today
- ↑ (id Spanish) Las esmeraldas de Colombia Archived 2021-04-24 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Las esmeraldas de Colombia Archived 2021-04-24 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Los Teguas - El Tiempo
- ↑ (id Spanish) Curanderos, contras y culebras Archived 2016-09-21 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Historia de los Teguas Archived 2021-12-03 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Tesoros legendarios
- ↑ (id Spanish) Historia de los Teguas Archived 2021-12-03 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Historia de los Teguas Archived 2021-12-03 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) Los pueblos indígenas del territorio Colombiano
- ↑ (id Spanish) Los señores Chibchas Archived 2016-09-18 at the Wayback Machine - Universidad Distrital Francisco José de Caldas
- ↑ (id Spanish) Campohermoso rescata su memoria histórica - El Tiempo
- ↑ (id Spanish) Historia de Campohermoso
- ↑ (id Spanish) Historia de los Teguas Archived 2021-12-03 at the Wayback Machine
- ↑ (id Spanish) La yuca, alimento prehispánico
- ↑ (id Spanish) Tesoros legendarios
- ↑ (id Spanish) Historia de Campohermoso
- ↑ (id Spanish) Historia de Campohermoso
- ↑ (id Spanish) Historia de Campohermoso
- ↑ Ralat maganu:Tag
<ref>tidak sah; tiada teks disediakan bagi rujukan yang bernamaTiempo1 - ↑ Ralat maganu:Tag
<ref>tidak sah; tiada teks disediakan bagi rujukan yang bernamaTiempo2











