Zori
![]() Setta, iso kawo do zori
| |
Kawo | Sandal Jipun |
---|---|
Kakamot | Rahami, kayu kilapau lakuer, kulit, gata' toi ko' kakamot sintetik |
Tadon kinoyonon | Jipun |
Zori (/ˈzɔːri/), toi ko' zōri (Ralat skrip: Fungsi "langx" tidak wujud.草履, Jepun pronunciation: [d͡zo̞ːɾʲi]Jepun pronunciation: [d͡zo̞ːɾʲi]Jepun pronunciation: [d͡zo̞ːɾʲi]), nopo nga sandal Jipun kitali i owonsoi mantad rahami, kain, kayu kilapau lakuer, kulit, gata' toi ko' — bobos koubasanan om amu formal —kakamot sintetik.[1] Iti nopo nga kawo sandal waraji di pinokogos, nga id bontuk sarung do gakod. Kopiagal id aspek bontuk, soripal moden (flip-flops) osili popular id Amerika Syarikat, Australia om New Zealand soira ginumuli o tongosoujor mantad Pisangadan Pomogunan Koduo miampai minononggoi zori Jipun.[minog do kisukuon][<span title="This claim needs references to reliable sources. (June 2021)">citation needed</span>]
Guno
[simbanai | simbanai toud]Miagal nogi kogumuan sandal Jipun, osonong mamakai om mongidu do zori, [1][lower-alpha 1]i oponsol id Jipun tu kasut nopo nga nuru iduon om pakayon kaagu soira sumuang om sumolian do walai, om id hombo mongogos tali kasut amu nodii praktikal soira mamakai rasuk koubasanan.
Koubasanan nopo, bontuk tradisional zori asaru pakayon miampai rasuk koubasanan suai.[1] Sundung do ingkaa, bontuk moden do zori asaru pakayon miampai rasuk kasual don Kotonobon, loolobi po ontok timpu talasu. Daamot asaru gunoon o geta miampai yukata amu formal dinondo, asaru pakayon o zori tradisional miampai kimono i lobi formal.
Soira rumasam, milo pakayon o zori miampai ponompon tunturu gakod (shigure zori).[2]
Kakamot pomonsoi
[simbanai | simbanai toud]-
Gambar kokomoi laang-laang mangawol wara-zōri toi ko' waraji id Kampung Koubasanan Tinaru Hida Minzoku Mura; kasut naawol miagal diti amu nodi asasru wonsoyon baabaino id Jipun, loolobi po montok konuruan praktikal.
-
Zori karamayan di noorut miampai momoguno woyo di kaagal-agal, nga tali zori dilo nolopot kain pogulu maan owolo miampai dilo.
-
Zori do noorut miampai lobi aalus (tali tama tunturu nopo nga kotohuri). Tapak solian di notombir okito tokuri id ponongdisan.
Zori nopo nga mantad bontuk selip sumuang mantad sandal kogos waraji. Ontok timpu Edo (1603-1867), nokosili o kopoosilan zori kumaa profesional, om ogumu kawo zori di lobi angalawa koimbulai miampai momoguno kakamot di lobi osonong. Sundung pia kakal po owolon mantad rahami (wara-zōri 藁 草履, literal "zori rahami"), mogisuusuai kawo sakot om poring nga gunoon. Sokiro owonsoi o zori mantad kakamot di lobi apagon ko' rahami, iso kawagu tapak solian maan potombiro hiri. Iti nopo nga milo owonsoi mantad kokogos rami noorut (asaura-zōri), watang wisteria (fujiura-zōri) toi ko' kaping kayu poinbilung (zōri-geta toi ko' itatsuke-zōri). Oguno o tapak kulit id setta. Ontok timpu moden, oguno o poliuretana om gabus sabaagi tapak solian.[3]
Haro nogi mogisuai-suai kawo soribau do zori. Zori di nosoroilian do tuai sumuku kumaa tatami omote[4]
[lower-alpha 2]Sokiro awol iti mantad rahami (miagal di pinointalang pogulu diti) ointutunan iti sabaagi wara-zori. Sokiro awol miampai corak four-warp di miagal nga momoguno do bamboo (kulit), roiton iti sabaagi do takegawa (たけがわ, 竹皮) zori, i kirati zori kulit poring. Tapak sawat nopo nga naawol mantad sakot toomod i lohoon sabaagi igusa. Iti nopo nga kakamot di gunoon montok kogumuan galam tatami, om igusa-zori nogi nga naawol miampai corak warp miagal i do tatami.
Raffia, tuai, om buris do karatas (naanus om noorut mooi do koyoyo do sakot naawol) nogi nga gunoon montok tapak sawat (topsole).[5][4][3][6] Sasatanga tapak soriba (sole) kibontuk miagal naawol, nga kopipio nopo acuan skiamorfik.Tapak sawat nogi nga milo wonsoyon mantad kain, kulit, kain vinil,[3] toi ko' puta EVA. Zori di kogumuan nopo nga nowonsoi mantad kakamot kalis waig (kosoruan mantad kakamot sintetik) i lohoon sabaagi 雨底 (amezoko), maya literal kirati "zori kitapak rasam.[7][better source needed][<span title="This claim needs references to better sources. (June 2021)">better<span typeof="mw:Entity"> </span>source<span typeof="mw:Entity"> </span>needed</span>] Zori mantad elastomer nopo nga ointutunan sabaagi ゴム草履 (gomu-zōri).[8][better source needed]
Kokogos rahami i nolopot miampai kain poposili do zori sabaagi fuku-zōri (kain zori, 服草履). Koubasanan nopo, owonsoi o zori moden miampai kokogos sabaagi boogian di misuai, om okon ko owolon miampai tapak.
Hanao
[simbanai | simbanai toud]
Hanao nopo nga tali di mongigit tapak zori id gakod; boogian di poinluau id pialatan tunturu gakod ointutunan sabaagi maetsubo (前壺),[9] om tali id disan nopo nga yoko-o (横緒). Hanao, miagal nogi do tapak zori nopo nga koubasanan poinsimetri, aiso pisuaian gibang om wanan, nga haro piipiro rika bontuk moden di poinsuai-suai ko iti.[10]
Hanao montok zori amu formal kosoruan owonsoi mantad kakamot miagal ko' velur di asaru oguno montok igusa zori. Montok zori vinil kiwotik lobi formal, asaru o owonsoi o hanao mantad vinil toi ko' fabrik. Fabrik di gunoon asaru miampai fabrik kasut dii sondiri toi ko' chirimen (iso kawo kain krip Jepun i owonsoi mantad sutera toi ko' rayon) toi ko' gapas i asaru miampai kain milapau di ongolomok id boogian soriba montok kasanangan.[11] Zori tongokusai nopo nga sumoonu momoguno hanao i owonsoi mantad kulit toi ko' kakamot moomit kulit.
Maya koubasanan, pisudongon o hanao tumanud di maamamakai,[12] miampai kogoson maya tolu luang momoguno tali di pinooput kumaa tali sandal dilo.[13] Obinganus o hanao om kumambang; id situasi miagal diti, milo ijoson om olonon maya kepak tokoro id tapak sandal di popolisok simpulan tali dilo. Sundung do ingkaa, id piipiro kes, aiso akses do hanao. Mantad dii, tapak di pinosokot nuru ukabon toi ko' toinsanan sandal nopo nga nuru alanan.
Kawo om formaliti
[simbanai | simbanai toud]
Koduo-duo gender mamamakai om taang formailiti tiso-iso majlis mamarahung kopomilian zori. Miampai amu mongintong kawo, kosoruan apakai o zori miampai satakin tabi.
Zori tongoondu nopo nga amu kasaii apatau nga amu montok zori igusa. Haro mogiisuusuai kakapalon om pisuk do tapak dau, om koubasnaan nopo nga alapahan do vinil toi ko' kain, sundung pia piipiro kawo moden kitapak plastik oitom okodou miampai alas amu alamou. Nga, zori tongokusai nopo nga kasasaii haro tapak di apatau.[dubious – discuss]
Zori miampai kalapahan tuai di noorut ointutunan sabaagi tatami omote.[4][lower-alpha 3]Takagawa zori nopo nga noilaan sabaagi zori di oformal-formal, sundung pia lapau dau nopo nga tiruan vinnil mantad somon kulit do poring di noorut. Mulong kogumuan zori miampai sompon tatami omote[4] naandasan sabaagi kasut tongokusai - oilaan sabaagi setta - kasut koubasanan tongoondu miampai sompon tatami omote nga haro nogi sundung poinhad kumaa kawo okobo id kategori geta.[dubious – discuss]. Suai ko ilo, lobi moden o igusa zori[14] om amu pakayon miampai kimono, nga sabaagi kasut kalajar toi ko' sumonu pipasangon miampai rasuk kasual Kotonobon toi ko' Jipun. Zori diti koyoyo sandal apatau miampai tapak noorut.
Setta maya sajara nopo nga kogumuan takegawa setta, as of 2002[update] , ilo nopo nga kasasaii igusa setta; maru-saru nogi ilo do kiharo tali (strap) di kiwotik om kicorak.
Zori vinil toi ko' plastik nopo nga id taang sumusuhut id pisuk formailiti. Apakai iti miampai rasuk formal miagal ko' kimono semi-formal. Kawo ziri di bobos formal kosoruan pakayon do tongoondu; ii nopo nga zori i norilitan kain brocade om gunoon miampai kimono bobos formal, miagal rasuk pisasawaan om pamalabangan.
Hanao toi ko' thongs nopo nga milo opurak toi ko' oitom tumanud do majlis; hanao opurak pakayon miampai zori formal, om hanao oitom nopo nga amu formal. Milo nogi pisudongon miampai wotik rasuk.[1] Hanao oitom, opurak om aragang nopo nga koubasanan om kasasaii ogumu poosilon, nga hanao mogisuusuai wotik miampai ogumu corak, dit sumoonu pilion misuai mantad zori, nga popular.[15]
Intangai nogi
[simbanai | simbanai toud]- Katayadan do stail kasut
- Bakezōri, zori di apasi soira orundukan do kami
- Geta, sandal kayu koubasanan Jipun
- Jika-tabi, but split-toed tradisional Jipun.
- Okobo, terompah kayu tradisional Jipun
- Tabi, satakin split-toed tradisional Jipun
- Waraji, bontuk lobi osonong do sandal koubasanan Jipun
Nuut
[simbanai | simbanai toud]- ↑ See waraji for similar, tie-on sandals.
- ↑ Though tatami are not woven with the sheaths of the Phyllostachys bambusoides plant, the term "tatami" is used generally in this instance to refer to a woven plant-origin covering - "tatami omote" roughly translating as "woven covering".
- ↑ Though tatami are not woven with the sheaths of the Phyllostachys bambusoides plant, the term "tatami" is used generally in this instance to refer to a woven plant-origin covering - "tatami omote" roughly translating as "woven covering".
Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 MATCHA. "Geta and Zōri - Japanese Encyclopedia". MATCHA - JAPAN TRAVEL WEB MAGAZINE (id boros Inggilis). Linoyog ontok 2020-03-12.
- ↑ "Traditional Japanese Shoes". JapaneseStyle.com. 20 March 2019.
- ↑ 3.0 3.1 3.2 "Types of Japanese Traditional Footwear". tsujiya.jp. Tsujiya Honten. Ralat maganu:Tag
<ref>
tidak sah, nama "TH" digunakan secara berulang dengan kandungan yang berbeza - ↑ 4.0 4.1 4.2 4.3 第2版,世界大百科事典内言及, 日本大百科全書(ニッポニカ),デジタル大辞泉,精選版 日本国語大辞典,ブリタニカ国際大百科事典 小項目事典,家とインテリアの用語がわかる辞典,百科事典マイペディア,リフォーム用語集,日本文化いろは事典,世界大百科事典. "畳とは". コトバンク (id boros Jipun). Linoyog ontok 16 June 2021.
{{cite web}}
: CS1 maint: multiple names: authors list (link) (sense two, a footwear top surface of igusa (soft rush), rattan, or bamboo sheath) Ralat maganu:Tag<ref>
tidak sah, nama "tatamidef" digunakan secara berulang dengan kandungan yang berbeza - ↑ Lee, Stephen. "The Origins of Matsuri Attire". UCSD MATSURI 2021. ucsdmatsuri.org.
- ↑ "Japanese zori sakata amezoko. Traditional Japanese thongs". SINONOME (id boros Inggeris AS)., "Japanese zori sandal sakura- footwear of rice straw". SINONOME (id boros Inggeris AS)., "Igusa zori men. Traditional bamboo flip flops handmade in Japan. Comfortable and light Japanese thongs adapted to warm climates. - SINONOME". www.sinonome.org. [better source needed]
- ↑ "Japanese zori sakata amezoko. Traditional Japanese thongs". SINONOME (id boros Inggeris AS)., "Japanese zori sandal sakura- footwear of rice straw". SINONOME (id boros Inggeris AS)., "Igusa zori men. Traditional bamboo flip flops handmade in Japan. Comfortable and light Japanese thongs adapted to warm climates. - SINONOME". www.sinonome.org. [better source needed]
- ↑ File:Gomuzori.jpg
- ↑ "How to Wear, How to Walk". tsujiya.jp. Tsujiya Honten.
- ↑ "No Left or Right in Traditional Japanese Footwear?". tsujiya.jp. Tsujiya Honten.
- ↑ "HANAO (straps)". www.karankoron.com. Karankoron. Pinoopi mantad sanḏad ontok April 13, 2001. Linoyog ontok 17 June 2021.
{{cite web}}
: CS1 maint: unfit URL (link) - ↑ "Choosing an Authentic Retailer". tsujiya.jp. Tsujiya Honten.
- ↑ "How to attach Hanao to your geta 花緒(鼻緒)のすげ方(じょじょ)". www.karankoron.com (id boros Jipun). Pinoopi mantad sanḏad ontok February 16, 2001.
{{cite web}}
: CS1 maint: unfit URL (link) (mostly pictorial) - ↑ Kazue (5 April 2021). "3 Reasons Why You Should Have Geta". LearnJapanese123. Linoyog ontok 2 July 2021.
- ↑ "Zori". www.karankoron.com. Karankoron. Pinoopi mantad sanḏad ontok April 13, 2001.
{{cite web}}
: CS1 maint: unfit URL (link) (see enlarged image)
Noputan labus
[simbanai | simbanai toud]- Laman yang ada ralat skrip
- Laman dengan ralat rujukan
- CS1 Inggilis-language sources (en)
- CS1 maint: multiple names: authors list
- CS1 Jipun-language sources (ja)
- CS1 Inggeris AS-language sources (en-us)
- All articles lacking reliable references
- Articles lacking reliable references from June 2021
- Articles with invalid date parameter in template
- CS1 maint: unfit URL
- Pages with Jepun IPA
- Articles containing Japanese-language text
- All articles with unsourced statements
- Articles with unsourced statements from June 2021
- Articles containing Jepun-language text
- All accuracy disputes
- Articles with disputed statements from June 2021
- Articles with disputed statements
- Articles containing potentially dated statements from 2002
- All articles containing potentially dated statements