Bogung
Bogung | |
---|---|
![]() | |
Tua' bogung (salak pondoh cultivar) | |
Scientific classification ![]() | |
Missing taxonomy template (fix): | Salacca |
Species: | Templat:Taxonomy/SalaccaS. zalacca
|
Binomial name | |
Templat:Taxonomy/SalaccaSalacca zalacca (Gaertn.) Voss
| |
Synonyms[1] | |
|
Bogung (Salacca zalacca) nopo nga iso kawo puun palma (paganakan Arecaceae) mantad Jawa om Sumatera id Indonesia. Tinanom nogi ii id boogian suai id Indonesia sabaagi tanom taakanon om noruput do ii nopo nga nosiliu do susumuni sandad id Bali, Lombok, Timor, Maluku, om Sulawesi.[1][2]
Kotolinahasan
[simbanai | simbanai toud]Bogung nopo nga puun palma di kiguas di oniba kopio, miampai roun di korikot gisom 6 metres (20 ft) o ninaru; tikid roun haro o petiol 2 meter ninaru miampai kirugi gisom 15 centimetres (5.9 in) o ninaru, om nogi ogumu tanak roun.
Tua'
[simbanai | simbanai toud]Poinsuni o tua' dau miampai posompuru id guas puun palma, om ointutunan nogi sabaagi tua' bogung toi ko' tua' kulit tulanut tu kulit dau nopo nga kisisi' do sukulat araraagang, i ungkonitan pogulu do akanon. Kaagal do tua' nunuk di noonsok mantad do ginayo om bontuk, tekstur dau nopo nga okorup om olomok. Tonsi tua' diti milo akanon, i asaru piagalon do ulas bawang topurak di agayo i noungkonitan no mantad do kokiikitanan, manahak roso di unik. Koubasanan nopo nga kiroso do oomis om oonsom miampai roso di oporot, ii nopo nga milo mogisuusuai montok do kultivar di mogikaakawo. Kultivar di bobos do ointutunan kaampai no bogung pondoh mantad Yogyakarta, i ointutunan miampai roso dau di oomis om tesktur dau di otuu om ouhan do oruta, om bogung Bali, i ointutunan montok do kokorupon dau.
Pomutanaman
[simbanai | simbanai toud]Natanom o puun bogung diti id pointongkop Indonesia, om haro o kiikiro 30 kultivar, kogumuan dii nopo nga kiroso do oporot om oomis.[3] Duo kultivar di nointutunan nopo nga bogung pondoh mantad Yogyakarta (noilaan ontok 1980-an) om bogung Bali mantad Bali.
Bogung pondoh
[simbanai | simbanai toud]Bogung pondoh nopo nga tua' di oponsol id provinsi Yogyakarta id pulau Jawa. Id timpu do limo toun gisom 1999, nokoingkawas o kopolobusan sontoun id Yogyakarta kumaa do 28,666 tan. Nointutunan o tua' diti (nung piagalon do kultivar suai) tu sabap do wongi dau om roso dau di oomis sundung do amu po noonsok kopio.
Haro po tolu kawo superior bogung pondoh, ii nopo nga pondoh super, pondoh oitom, om pondoh gading (pondoh kulit gading/osilou). Salak pondoh mempunyai tiga variasi superior lagi, iaitu pondoh super, pondoh hitam (pondoh hitam), dan pondoh gading (pondoh kulit gading/kuning)."
Nutritional value per 100 g (3.5 oz) | |||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Energy | 322 kJ (77 kcal) | ||||||||||||||||||||||||||
0.4 g | |||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||
Other constituents | Quantity | ||||||||||||||||||||||||||
Water | 78.0 g | ||||||||||||||||||||||||||
†Percentages estimated using US recommendations for adults,[4] except for potassium, which is estimated based on expert recommendation from the National Academies.[5] Source: Indonesian Ministry of Health ER101 |
Bogung Bali
[simbanai | simbanai toud]Notumboyo o bogung Bali nopo nga mantad kampung Sibetan, id kinoyonon konuluhon do Bali. Ii nopo nga oubas do padagangon id pointongkop pulau om ii nopo nga tua' di nointutunan kumaa mogiigion sandad om tutumombului.
Ii nopo nga iso-iso no monoecious salacca om iso mantad do piipiro puun palma monoekius id suang klad Calameae.
Haro lobi 15 kawo do Bogung Bali miampai roso di mogisuusuai mantad oomis miagal do gula (Bogung Gula Pasir), oonsom-oomis miagal do anggur (Bogung Getih), om ooonsom miagal tintingabai (Bogung Tintingabai). Tau dau nopo nga miagal do ginayo do tua' ara di agayo, om kiharo tekstur di okorup om olomok. Id piipiro kawo, tua' dau haro roso di oporot tokuri om kikanji miagal do Bogung Gading; montok nopo tua'-tua' di suai miagal ko' Bogung Gondok om Bogung Gula Pasir, aiso toi ko' oporot tokuri no.
Bogung gula pasir
[simbanai | simbanai toud]Kultivar Bogung Bali di bobos apagon nopo nga gula pasir, ii nopo nga lobi okoro mantad ko' bogung di koubasan om ii nopo nga bobos oomis mantad ko' oinsanan kawo bogung.[minog do kisukuon]
Sabap no do nointutunan o kawo bogung diti miampai do koomisan dau, somonu silihon do wain Bogung i kiharo do suang alkohol soginumu 13.5 piatus, ii nopo nga miagal do wain tradisional i winonsoi mantad anggur.
Galeri
[simbanai | simbanai toud]-
Bogung agroforest, Bogor, Kotonobon Jawa
-
Bogung Bali Gula Pasir (Bali Sweet), sontoun
-
Bogung Bali Gula Pasir (Bali Sweet), 1 year old
-
Bogung noeksport mantad Indonesia
-
Bogung pondoh super tinanom id Banjarnegara, Jawa tanga'
Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ 1.0 1.1 Kew World Checklist of Selected Plant Families
- ↑ Govaerts, R. & Dransfield, J. (2005). World Checklist of Palms: 1-223. The Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew.
- ↑ Naharudin, A. Prasetya. "Snake fruit (Salak) explained – Salacca Zalacca Information & Facts". thesnakefruit.com. Pinoopi mantad sanḏad ontok August 7, 2020. Linoyog ontok 19 January 2019.
{{cite web}}
: CS1 maint: unfit URL (link) - ↑ United States Food and Drug Administration (2024). "Daily Value on the Nutrition and Supplement Facts Labels". FDA. Pinoopi mantad sanḏad ontok 2024-03-27. Linoyog ontok 2024-03-28.
- ↑ National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine; Health and Medicine Division; Food and Nutrition Board; Committee to Review the Dietary Reference Intakes for Sodium and Potassium (2019). Oria, Maria; Harrison, Meghan; Stallings, Virginia A. (eds.). Dietary Reference Intakes for Sodium and Potassium. The National Academies Collection: Reports funded by National Institutes of Health. Washington, DC: National Academies Press (US). ISBN 978-0-309-48834-1. PMID 30844154. Pinoopi mantad sanḏad ontok 2024-05-09. Linoyog ontok 2024-06-21.
Further reading
[simbanai | simbanai toud]
- Supriyadi; Suhardi; M. Suzuki; K. Yoshida; T. Muto; A. Fujita & N. Watanabe (2002). "Changes in the Volatile Compounds and in the Chemical and Physical Properties of Snake Fruit (Salacca edulis Reinw) Cv. Pondoh during Maturation". J. Agric. Food Chem. 50 (26): 7627–7633. Bibcode:2002JAFC...50.7627S. doi:10.1021/jf020620e. PMID 12475281.
- CS1 maint: unfit URL
- Automatic taxobox cleanup
- Articles with 'species' microformats
- Taxoboxes with no color
- Pages using infobox nutritional value with unknown parameters
- All articles with unsourced statements
- Articles with unsourced statements from July 2022
- Articles with invalid date parameter in template
- Commons category link is on Wikidata
- Taxonbars with automatically added basionyms
- Salacca
- Fruits originating in Asia
- Tropical fruit
- Trees of Sumatra
- Trees of Java
- Plants described in 1791
- Edible plants
- Taxa named by Joseph Gaertner
- Taxa named by Andreas Voss