Pergi ke kandungan

Simone Veil

Mantad Wikipedia
Simone Veil
Veil ontok 1984
Member of the Constitutional Council
Dalam jawatan
3 Gomot 1998 – 3 Gomot 2007
Appointed byRené Monory
President
Preceded byJean Cabannes
Succeeded byRenaud Denoix de Saint Marc
Minister for Social Affairs, Health and Urban Issues
Dalam jawatan
30 Gomot 1993 – 11 Mikat 1995
PresidentFrançois Mitterrand
Prime MinisterÉdouard Balladur
DeputyPhilippe Douste-Blazy
Preceded byBernard Kouchner
Succeeded byÉlisabeth Hubert
President of the European Parliament
Dalam jawatan
17 Madas 1979 – 18 Milatok 1982
Preceded byEmilio Colombo
Succeeded byPiet Dankert
Member of the European Parliament
montok France
Dalam jawatan
17 Madas 1979 – 30 Gomot 1993
Preceded byConstituency established
Succeeded byJean-Marie Vanlerenberghe
Minister of Health
Dalam jawatan
28 Mikat 1974 – 4 Madas 1979
PresidentValéry Giscard d'Estaing
Prime Minister
Preceded byMichel Poniatowski
Succeeded byJacques Barrot
Maklumat peribadi
Kinosusuon
Simone Annie Jacob

(1927-07-13)13 Madas 1927
Nice, France
Kapatayon30 Mahas 2017(2017-06-30) (umul 89)
Paris, France
PinamalabanganPanthéon
Parti pulitik
Sawo
(m. 1946; died 2013)
Tanak3
Tempat belajar

Simone Veil(née Jacob; 13 Madas 1927 - Mahas 2017) nopo nga songulun majistret om lundu politik ii nokoumbal do kitonggungan sabaagi montili kolidasan id piipiro komontilian om nokoumbal nogi nokosiliu sabaagi President of the European Parliament ontok 1979 gisom 1982, tondu di koiso nakaanu do pangkat dii. Sabaagi montili kolidasan, nosorou kopio isio montok momogompi pamantangan tongondu id France, momonsol do kooturan 1975 ii papasaga do pongugulan id France, id timpu di baino noilaan sabaagi Veil Act (French: Loi Veil). Mantad 1998 gisom 2007, yau nopo nga surupu do Constitutional Council, , koobian ii agayo kuasa id France.

  1. Sauvard, J. (2012). Simone Veil - La force de la conviction (id boros Perancis). L'Archipel. p. 204. ISBN 978-2-8098-0682-3.
  2. "Le parcours de Simone Veil auprès des Présidents, de Giscard à Sarkozy". BFMTV (id boros Perancis). 30 June 2017.

Early years and family

[simbanai | simbanai toud]

Simone Jacob nopo nga nosusu ontok 13 Madas 1927 id suang do paganakan atheist Jewish id Nice. Tapa dau i André Jacob nopo nga songulun arkitek di nokolimpupus do sinikulan id Beaux-Arts de Paris om koumbal nakalantoi do Prix de Rome montok piala'an arkitek.[1] Id toun 1922, minanansawo yau di Yvonne Steinmetz, di wagu po do nokolulusBaccalauréat om kawagu do mimpuun sumikul id gana kimia. Nga mulong miagal di, manu i André Jacob do tumingkod sawo dau mantad balajar alapas do pisawa'an diolo.re.[1] Minundaliu yolo mantad id Paris kuma'a id Nice id toun 1924, miampai agab do kaanu kasanangan karaja mantad do pamansayan Côte d’Azur.[2] Simone nopo nga tanak bobos tomulok mantad apat mogiadi'adi, Madeleine (ngaran pomolohou Milou), nosusu ontok 1923; Denise, nosusu id toun 1924 om Jean, nosusu id toun 1925.[3] Paganakan tapa dau mantad id Lorraine, daamot do paganakan tama dau mantad id Rhineland region om mantad Belgium.[4]

Paganakan di Simone nopo nga pointalang kopio sabaagi Atheis Jahudi nga amu yolo popoindalan do ralan do kotumbaya'an.[5] Pinosuat dau id buuk autobiography do " adadi soboogian mantad Komuniti Jahudinopo nga amu adadi do iso kobolingkaangan". Iri nopo nga kointalangan mantad tapa dau do orohian nadadi tulun Yahudi nga okon ko sabab kotumbayaan nga sabab do tinaru. "id pomusarahan dau, nung tulun Jahudi nopo nga tulun di nopili, iti nopo nga sabab do tulun Yahudi nopo nga tulun di poinsuat id kitab om tulun di momusorou om monuat."[6]

Kinoponguyungan

[simbanai | simbanai toud]

Soira sinangod do Germany o France om Vichy regime nadadi iso kuasa tagayo id toun 1940, paganakan diti nakaanu do minongilag mantad do ponguyungan tu Nice kakal do poinsuang id Zon karaja Itali[7]. Mulong do miagal di, sinuhu i Simone Jacob montok do amu rumikot sikul om kakal do balajar id walai id suang do ponuhuan mongingia' dau sabab do sangod di. Soira kopogihuman do Jahudi guminumu, minogitotongkiad o paganakan diti id mogisuusuai kopogiombolutan miampai kointutunan di pinosuai. Denise minundaliu kuma'a Lyon montok sumungku do tinimungan sumangod om,Simone di kiumul 16 toun tinumilombus do suminikul gisom nakalantoi id siriba ngaran kopio dau id sinikulan baccalauréat Gomot 1944.[8] Kosuabon dau, nagamit yau do Gestapo maamaso dau do suminoliwan montok mamarami kinolontoyon sikul dau.[8] Koinsanai paganakan dau nogi nga nagamit ontok do timpu di.

Ontok 7 Ngiop 1944, Simone, tama dau, om taka dau pinaatod id guas pitimungan Drancy, om tumilombus ontok 13 Ngiop pinoundaliu yolo id Auschwitz id suang pogitootonudan 71.[1] Tapa di simone om tabang dau pinaaliu id kinoyonon Baltic id suang pogisuusuhutan 73, om amu insan do norongou abal mantad di, om pomolingkuman do pinatai yolo. Taka dau Denise pinaaliu kawagu id Ravensbrück concentration camp, di kakal do nasalamat, om nokoguli nokoruba di Simone alapas di Pisangadan Pomogunan Eropah II.

Ontok 15 Ngiop 1944, rinumikot i Simone id Auschwitz. Sumusuhut minonuat isido do surat kokomoi do nakaanu isio do minongilag do Gas maya do minongudut kokomoi umul dau om nakaanu di do dumaftar sumiliu do kuukumaraja.[9] Id Milatok 1945, Simone, tama dau om taka dau pinaaliu kawagu Bergen-Belsen concentration camp, hinonggo napatai o tama dau id tindalanon di sabab no do sumakit typhus. Madeleine nogi nga suminakit nga bayahan kopio tu nolingasan om nakalabus mantad do kem di ontok 15 Ngiop 1945.[10]

Kinogulion id Perancis

[simbanai | simbanai toud]

Simone Jacob nokouli id Perancis om minimpuun kaagu sumikul id gana Kooturan id Universiti Paris pogulu do suminikul id Institut d'études politiques, hinonggo do nokoruba yau di Antoine Veil.[11] Misasaso di nokopisawo ontok 26 Gumas 1946, om nakaanu tolu tulun tanak asil do pinisawa'an diolo i nopo nga, Jean, Nicolas, om Pierre-François. Minundaliu yolo id American occupation zone in Germany.[12] Id toun 1952, Madeleine Jacob om tanak dau napatai id iso koligaganan tounalun alaps do guminuli mantad tumombului di Simone id Stuttgart.[13]

Kalaja id politik

[simbanai | simbanai toud]
Simone Veil id Deauville, 31 Mikat 1988.

Ministry do koodilan, 1956-74.

[simbanai | simbanai toud]

Alapas do graduate mantad do sinikulan id Faculty of Law of Paris miampai degree id gana Kooturan, Veil minommoguno timpu gisom piipiro toun montok minsingilo do Kooturan. Id toun 1954, nakaanu yau do luminantoi panaasan do gana di om nadadi do Magistrate.[14] Nokosuang nogi yau do National Penitentiary Administration id siriba doMinistry of Justice, hinonggo minigit yau do jawatan sabaagi senior om gompongotus.[15] Pinoundaliu disido o kowoowoyo'o pondsurung tongoondu id jijiilan om kowoowoyo'o kinoyonon jijiilan.[15] Id 1964, sinumoliwan isido om suminiliu do popooundaliu om monuunuat kooturan civil affairs, hinonggo nakaanu isido do pinopoundaliu taang sosial tondu Prancis.[14] Nakaanu nogi isido do minongisonong kooturan id suang paganakan om popoingkawas taang sosial tondu.[14] id 1970, nadadi yau do sotiasusaha Agung kuma'a kotinanan Supreme Magistracy Council [fr].[15]

Montiri kolidasan, 1974-1980.

[simbanai | simbanai toud]

Mantad 1974 kuma'a 1979, Veil nopo nga sabaagi Montili kolidasan id suang do kotinanan karajaan Huguan Montiri Tagayo Jacques Chirac om Raymond Barre: mantad 28 Mikat 1974 kuma'a 29 Gomot 1977, Komontirian Kolidasan; mantad 29 Gomot 1977 gisom 3 Ngiop 1978, komontirian kolidasan om mananamong sosial; om mantad 3 Ngiop 1978 kuma'a 4 Madas 1979, Komontirian Kolidasan Om Paganakan.

Poposuul kopio yau do duo kooturan toponsol. Koiso nopo nga Kooturan di nokolulus id 4 Momuhau 1974, popoinsonong do kopiomungan contraception miagal do combined oral contraceptive pill, hinonggo nakaanu kasaga'an id toun1967.

Kumoduo, nakaanu kasaga'an id 17 Milatok 1975,Pinasaga abortion in France –iti nopo nga kolontoyon di bobos apagon do maan dau om kooturan di bobos do ointutunan maso di. Iti nopo nga kokomoi do kooturan pomoguguran tanak, hinonggo yolo di kakal do monukung kokomoi kopomoguguran nopo nga poinsala' minimpuun do suma'ap dau om paganakan dau maya ralan di agresif.[14] Gisom do nakaanu do kasaga'an kooturan diti, ogumu o mongunsikou om mamantang dau tu kobulun do suma'ap sosondiri.[14][16]

Id toun 1976, Veil nogi popointalang kooturan montok amu momungkus id kinoyonon togumu tulun om kumalaja id kinoyonon soliwan kakadayan di osodu montok maganu rusap.[17]

Parlimen Eropah, 1979–1993

[simbanai | simbanai toud]

Id toun 1979, nopili i Veil sabaagi Member of the European Parliament id pongundian pomilian raya koiso. Id sesi koiso disido,parlimen minomili dau sabaagi President,[17] taang dau diti akakal gisom toun 1982.[18] Arkib do kokomoi dau kakal do poingopi id Historical Archives of the European Union id Florence.[19]

Id toun 1981, Veil nakalantoi do tutungkap Charlemagne Prize, tutungkap montok sosongulun di manahak kouhupan popoimagon do pogun Eropah.[20]

Alapas do nolimpupusan o timpu kopongigitan dau do jawatan id 1982, kakal yau do soboogian kasari mantad do European Parliament; tumilombus do nopili kawagu isido do kumoinduo id 1989 election, gisom id toun 1993.[18] Isido kakal do iso mantad tirikohonon European Liberal Democrat and Reform Party gisom 1989.[18]

Id Pialatan toun 1984 om 1992, pakaraja isido id Committee on the Environment, Public Health and Food Safety, om id Committee on Political Affairs. Alapas do nilihan dau o jawatan diti, noputan disio karaja id gana Committee on Foreign Affairs om nogi Subcommittee on Human Rights. Id pialatan 1989 om 1993, isido nogi songulun mantad tinimungan delegasi parlimen ACP-EU Joint Parliamentary Assembly, pakaraja sabaagi timbalan pengerusi gisom id toun 1992.[18]

Guminuli id Kotinanan Karaja'an Prancis, 1993–1995

[simbanai | simbanai toud]

Mantad 31 Gomot 1993 gisom 16 Mikat 1995, Veil insan po kawagu do nadadi koinano kabinet,Miampai jawatan sabaagi Minister of State om Minister of Health, Social Affairs om montiri montok do Édouard Balladur.[21] Id piintanga'an 1990s, pakaraja isido montok monguhup tulun Okuri Koinano, HIV-positive patients, om molohingon tondu tomulok.[17]

Puruan Abaa'bayan Kooturan, 1998

[simbanai | simbanai toud]

Ontok toun 1998, Nopili isido sabaagi Constitutional Council of France. Id toun 2005, minaganu isio od suti montok karaja di montok mimpuun do pogitiitimbungak'an Treaty establishing a Constitution for Europe. Kouyu'uyuon dau diti nokotorimo do kritikan mantad tongoulun tu misulak kuma'a do kooturan hinonggo minog do manamong piinsamakan kuma'a politik sabaagi do puruan abaabayan: Kobibasan om kotontuon do puruan nopo nga araag nung maganu do suti puruan montok tumanud kempen ka'a di mongkritik.[22] Sabaagi tisimbar mantad di Veil, sabaagi Constitutional Council , nakaanu no yolo do kootuson id pitimbungakan montok sumuti miampai amu popoiliu jawatan montok kempen.Sabaagi iso popoburu do Eropah, otumbaya'an yau do amu da'a minog tongkiadan dimensi sajara European integration".[22]

  1. 1.0 1.1 1.2 Veil 2007.
  2. Veil 2007, p. 13.
  3. Veil 2007, p. 8.
  4. Veil 2007, p. 10.
  5. Jacquemart, Claude; Garat, Jean-Baptiste (2017-07-02). "Simone Veil, survivante et immortelle" [Simone Veil, survivor and immortal]. Le Figaro (id boros Perancis). p. 4.
  6. Chemin, Anna (2017-06-30). "Mort de Simone Veil, icône de la lutte pour les droits des femmes" [Death of Simone Veil, icon of the fight for women's rights]. Le Monde (id boros Perancis). Linoyog ontok 2023-07-13.
  7. Veil 2007, p. 27.
  8. 8.0 8.1 Veil 2007, p. 38.
  9. Veil 2007, p. 51.
  10. Veil 2007, p. 76.
  11. Veil 2007, p. 98.
  12. Veil 2007, p. 110.
  13. Veil 2007, p. 109.
  14. 14.0 14.1 14.2 14.3 14.4 Hottell, Ruth. "Simone Veil". Jewish Women's Archive. Linoyog ontok 2 July 2014. Ralat maganu:Tag <ref> tidak sah, nama "Simone Veil" digunakan secara berulang dengan kandungan yang berbeza
  15. 15.0 15.1 15.2 "Simone Veil, défenseuse de l'avortement". L'histoire par les femmes (id boros Perancis). 14 February 2014. Linoyog ontok 2 July 2014.
  16. "Simone Veil, French Holocaust survivor who championed women's rights". FRANCE 24 (id boros Inggilis). 20 September 2016. Linoyog ontok 21 October 2020.
  17. 17.0 17.1 17.2 Casassus, Barbara (2017-07-22). "Obituary Simone Veil". The Lancet. 390 (10092): 356. doi:10.1016/S0140-6736(17)31880-9. S2CID 54386828. Ralat maganu:Tag <ref> tidak sah, nama "lancet" digunakan secara berulang dengan kandungan yang berbeza
  18. 18.0 18.1 18.2 18.3 "Simone VEIL: History of parliamentary service". Europa.eu. European Parliament. Linoyog ontok 30 January 2017. Ralat maganu:Tag <ref> tidak sah, nama "EP profile" digunakan secara berulang dengan kandungan yang berbeza
  19. "Cabinet de la Présidence Simone Veil". archives.eui.eu. Linoyog ontok 23 February 2018.
  20. "Bahrain business pioneer Veil mourned". Trade Arabia. Pinoopi mantad sand̠ad ontok 7 July 2014. Linoyog ontok 2 July 2014.
  21. "Décret n° 76 du 30 MARS 1993 RELATIF LA COMPOSITION DU GOUVERNEMENT" [Decree n° 76 of 30 MARCH 1993 RELATING TO THE COMPOSITION OF THE GOVERNMENT]. Légifrance (id boros Perancis). Linoyog ontok 2023-07-13.
  22. 22.0 22.1 "Référendum : Simone Veil répond à Debré". My TF1 News (id boros Perancis). Pinoopi mantad sand̠ad ontok 14 July 2014. Linoyog ontok 30 January 2017.