Pergi ke kandungan

Sydney

Koordinat: 33°51′54″S 151°12′34″E / 33.86500°S 151.20944°E / -33.86500; 151.20944
Mantad Wikipedia
Sydney

New South Wales
Ralat Lua pada baris 389 di Modul:Location_map: The hemisphere "T" provided for longitude is not valid.
Koordinat 33°51′54″S 151°12′34″E / 33.86500°S 151.20944°E / -33.86500; 151.20944
Penduduk 4,921,000 (2015) (1st)
 • Kepadatan 400/km2 (1,000/sq mi) (2015)
Ditubuhkan 26 Januari 1788
Kawasan 12,367.7 km2 (4,775.2 sq mi)(GCCSA)
Zon masa AEST (UTC+10)
 • Musim panas (DST) AEDT (UTC+11)
Lokasi
  • 877 km (545 mi) NE Melbourne
  • 923 km (574 mi) S Brisbane
  • 287 km (178 mi) NE Canberra
  • 3,936 km (2,446 mi) E Perth
  • 1,404 km (872 mi) E Adelaide
Kawasan kerajaan tempatan pelbagai (31)
Kaunti Cumberland
Kawasan pilihan raya negeri pelbagai (49)
Kawasan pilihan raya persekutuan pelbagai (24)
Purata suhu maks Purata suhu min[1] Hujan tahunan[1]
21.8 °C

71 °F
13.8 °C

57 °F
1,214.6 mm

47.8 in
Footnotes Koordinat:
Walai Sydney Opera
Watas Perniagaan Longkod Sydney.

Sydney (/ˈsɪd.niː/) nopo nga bandar di tagayo id Australia om ibu negeri New South Wales. Sydney nogi nga bandar raya i nokoburu no id mogikaakawo gana ii miolit do Melbourne ii poingiliu id Victoria. Sydney nopo nga bandar totos totuo' id Australia ii notoodo ontok 1788 om kota totos tagayo id hemisfera selatan. Mogiigiyon Sydney nopo nga kiginimu lobi ko' 4.2 juta tulun id koiyonon do metropolitan om 151,920 id suang bandar , ii ointutunan sabaagi do "Sydneysider".[2] Ngaran suai bandar diti nopo nga Emerald City om nogi Harbour City.[3]

Sydney nopo nga poingiliu id pantai tenggara Australia. Winonsoi ii id posorili do Pelabuhan Jackson, miampai pamalahawan do "Bandar Pelabuhan". Sydney nogi nga longkod kewangan om ekonomi Australia. Ointutunan nogi o Sydney sabaagi tombuluyon gulu loolobi no do Sydney Opera House om Sydney Harbour Bridge ii nosiliu sabaagi ikon Sydney id mato do sompomogunan. Sydney nogi nga nokoumbal sumiliu do tuan rumah sipoot sompomogunan, kohompit no do Sukan Olimpik Sydney 2000.

Sydney nopo nga kiharo do cuaca subtropika lembap miampai timpu talasu di alasu om lembap, miampai do timpu tosogit nopo nga sederhana om lembap.

Sajara om watar posorili do Pelabuhan Sydney nopo nga laalaid no noiyanan do tulun-tulun peribumi Yura om Cadigal solinaid do 40,000 toun. Gama do pembandaran, kogumuan noolu do suku dii nopo nga nangatagak.

Tulun Eropah nopo nga naanangan do watas diti, poimbida id Botany Bay, ontok 1770 kopongo penjelajahan James Cook. Miampai kasagaan pomorinta British, ruminikot ii Arthur Phillip kumaa id Botany Bay miampai di rumikot do koiso ngaawi. Nokopuriman iyolo do au kopio kosudong o watas Botany Bay, daadi minundaliu iyolo kumaa do Sydney Cove id Pelabuhan Jackson.

Perburuan amas ii nokoindalan id Sydney do koinsan nogi ontok do toun 1851 om rurumikot ngawi mantad Eropah nopo nga minimpuun do koposion wagu di lobi sonong id Sydney. Taraf koposion nopo nga nokoingkawas kopongo do pengindustrian ii nakapamagayat do mogikaakawo rurumikot mantad Eropah om kawaawagu nopo nga mantad Asia.

Baino nopo dii nga, kogumuan Sydney mantad do England om Ireland om kawaawagu nopo nga mantad do Lubnan, Greece, Itali om Asia. Ginumu mogiigiyon nopo dii nga nokoingkawas mantad do 2,540 tulun ontok 1800 kuminaa do 1,039,000 ontok 1925 om tuminilombus do nosiliu kumaa 4.2 juta tulun ontok 2005.

Padsakayan

[simbanai | simbanai toud]

Id bandar

[simbanai | simbanai toud]

Montok padsakayan id suang bandar, kiwaa o baas, kuritapui om feri. Kuritapui nopo nga poindalanon do CityRail. Id posorili do watas Pelabuhan Darling Harbour om longkod perniagaan miampai tombuluyon nopo nga poindalanon do monorel.

Mantad om kumaa

[simbanai | simbanai toud]

Padsakayan darat kumaa bandar suai id Australia nopo nga maya wayaan tol miagal ko' Hume Highway ii popiromut do Sydney omMelbourne miampai do kogumuan padsakayan tawan nopo nga poinlongkod id Gana Tutubpoon Sompomogunan Kingsford Smith.

Tombuluyon

[simbanai | simbanai toud]
Jambatan Sydney Harbour
Warisan seni bina id bandar

Sydney nopo nga iso mantad do bandar ii korohian do tutumombului montok do tombuluyon. Piipiro tiyonon tombuluyon i haro id Sydney nopo nga:

Panorama Loloobuhon Sydney do totuong miampai Walai Sydney Opera id ponongibang, watas perniagaan id tanga, omJambatan Sydney Harbour id wanan.
  1. 1.0 1.1 Ralat maganu:Tag <ref> tidak sah; tiada teks disediakan bagi rujukan yang bernama metdata
  2. "Complete official list of Sydney suburbs". Walk Sydney Streets. 2014. Pinoopi mantad sanḏad ontok 25 November 2019. Linoyog ontok 13 July 2014.
  3. Tom Smith (4 November 2017). "Why Sydney Is Also Known As 'The Emerald City'". Culture Trip. Pinoopi mantad sanḏad ontok 11 September 2021. Linoyog ontok 11 September 2021.