Pergi ke kandungan

Telepok

Mantad Wikipedia
Bunga Telepok

Telepok toi ko' telipuk nopo iso kawo suusumuni kibunga id suang do paganakan a Nymphaeaceae. Paganakan diti kiharo do siam genus miampai kiro-kiro 70 spesies di noilaan.

Kogumuan nopo do pesies-spesies telepok nga poimpasi id kinoyonon di kiwaig ayami om iklim tropika om nogi osiwataan no id pointongkop pomogunan. Pisuaian nopo do telepok om ms:Teratai nga teratai nopo nga kiharo linsou id tanga'-tanga' dau i milo akanon. i

Kotolinahasan

[simbanai | simbanai toud]

Kouyuuyuo vegetatif

[simbanai | simbanai toud]

Nymphaeaceae nopo nga iso susumuni herba waig ii kiimbakaton rizom om kikouyuuyuo sontoun toi ko' saka.[1][2] Paganakan diti nopo nga haro kouyuuyuo poimbida miagal ko berkas vaskular ii nakarayad id watang (stellate) ii lobi okito id wayaan tongus. Tobuk aalus id susumuni diti nopo nga otigas om koinsoruan papaasil do mukilaj (londudu). [minog do kisukuon]

Roun misowoli-woli om kumisus, misulak toi ko' somonu id timporulu di otigas, kitinggur o roun mantad osiriba gisom anaru, kibontuk peltat toi ko' osomok no peltat, miampai tisan roun di apanggor, kinipon toi ko' nasapad om roun di milo rumondom, poinhapung id waig miampai bontok vena di palmat gisom pinnat.[3] Stipul nopo nga haro toi ko' aiso.[4][5]

Kouyuuyuo generatif

[simbanai | simbanai toud]

Tusak nopo nga misondii, biseksual, simetri radial, tinggur anaru om kosoruan tumindal id waig miampai berkas vaskular ii rumilit id reseptakel.[6][7] Sasatanga spesie kikouyuo protogini om kiabu, tu toinsanai taang kusai om tondu nopo nga mionsit ontok tadau koduo monguusak o tusak om tu kopiunung miampai tinan sondii, kasakagan sondii nopo nga milo koindalan.[8] Boogian kusai om tondu tusak koinsoruan aktif ontok timpu di misuai tu poposonong do pomodobungaan misulak, mulong pia do iti nopo nga iso mantad piipiro strategi sumakag ii gunoon do tusak diti.[9]

Haro 4-12 kulob, mitongkiad gisom do miiso, imbrikat om insaru kaagal-aagal do tulob tusak. Tulob nopo nga aiso kanto toi ko' kiginumu gisom 8 toi ko' lobi, mantad amu atalang kumaa do atalang om insaru do sumimban kumaa stamen. Ginumu do stamen nopo nga 3 toi ko' lobi, miampai amu insaru oobian do staminod. Mitongkiad o filamen, osiwang toi ko' miiso miampai staminod petaloid, agahui om otolinahas o pisuaian miampai anter gisom alaab om okuri do pisuaian mantad anter;butir dobunga koinsoruan monosulkat toi ko' aiso kopio liwang. Haro soginumu 3 toi ko' ogumu o karpel, miiso toi ko' miisuai.[minog do kisukuon]

Tua dau nopo nga agregat do kasang, beri toi ko' kapsul kitonsi miampai span om amu oputul maya oulud.[10] Linsou dau koinsoruan haro aril om miagal do aiso endosperma.

  1. Christenhusz, M. J. M., Fay, M. F., Chase, M. W. (2017). Plants of the World: An Illustrated Encyclopedia of Vascular Plants. p. 91. Vereinigtes Königreich: University of Chicago Press.
  2. "Family: Nymphaeaceae (water-lily family): Go Botany". gobotany.nativeplanttrust.org. Linoyog ontok 2021-05-07.
  3. "Family: Nymphaeaceae (water-lily family): Go Botany". gobotany.nativeplanttrust.org. Linoyog ontok 2021-05-07.
  4. Nymphaeaceae in Flora of North America @ efloras.org. (n.d.). Retrieved September 5, 2024, from http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10618
  5. L. Watson, & M. J. Dallwitz. (n.d.). The families of flowering plants - Nymphaeaceae Salisb. Retrieved September 5, 2024, from https://www-archiv.fdm.uni-hamburg.de/b-online/delta/angio/www/nymphaea.htm
  6. Ito, Motomi (1986). "Studies in the floral morphology and anatomy of nymphaeales". The Botanical Magazine Tokyo. 99 (2): 169–184. doi:10.1007/bf02488818. ISSN 0006-808X. S2CID 2037133.
  7. Supaphon, Preuttiporn; Keawpiboon, Chutima; Preedanon, Sita; Phongpaichit, Souwalak; Rukachaisirikul, Vatcharin (2018). "Isolation and antimicrobial activities of fungi derived from Nymphaea lotus and Nymphaea stellata". Mycoscience. 59 (5): 415–423. doi:10.1016/j.myc.2018.02.012. ISSN 1340-3540. S2CID 89844294.
  8. Ervik, F.; Renner, S.S.; Johanson, K.A. (1995). "Breeding system and pollination of Nuphar luteum (L.) Smith (Nymphaeaceae) in Norway". Flora. 190 (2): 109–113. Bibcode:1995FMDFE.190..109E. doi:10.1016/s0367-2530(17)30639-4. ISSN 0367-2530.
  9. Wiersema, John H. (1988). "Reproductive Biology of Nymphaea (Nymphaeaceae)". Annals of the Missouri Botanical Garden. 75 (3): 795–804. Bibcode:1988AnMBG..75..795W. doi:10.2307/2399367. JSTOR 2399367.
  10. "Family: Nymphaeaceae (water-lily family): Go Botany". gobotany.nativeplanttrust.org. Linoyog ontok 2021-05-07.