Tompios



Tompios (/ˈkætərpɪlər/ KAT-ər-pil-ər) nopo nga taang larva surupu ordo do Lepidoptera.
Miagal kogumuan ngaran toomod, kopomogunaan hogot dii nopo nga honggo nopo, tu koubasan larva sawflies (suborder Symphyta) roitan nogi do tompios.[1][2] Goduduo lepidopteran om symphytan haro bontuk tinan do eruciform.
Kogumuan spesies tompios mangakan do susumuni (koubasan roun), nga okon ko' oinsanan; haro (pokiikiro 1%) mangakan songongi, haro nogi i kanibal. Piipiro nopo nga mangakan do produk tayam suai. Sabaagi poomitanan, kolibambang basaan nopo nga mangakan do hulu, om kolibambang sungu nopo nga mangakan do sondulu om sungu ungulates di napatai.
Koubasan tompios diti nopo nga mangangakan di rangka om kogumuan nopo nga mamaraag do tanom-tanom di kopipio. Ogumu spesies kolibambang di nointutunan antakan tompios po yolo sabap do karaagan di tinahak kumaa tua'-ua' om asil tanom di suai, amu i daa koligogon o kolibambang.
Etimologi
[simbanai | simbanai toud]Nintodonon do "caterpillar" nokotimpuun mantad timpuunon ohotusan ko-16. Mantad kanto boros Inggilis pintangaan catirpel, catirpeller, ii kosimbanan mantad boros Perancis koibutan pogulu catepelose: cate, tungau (mantad Latin cattus) + pelose, huluon (mantad Latin pilōsus).[3]
Bator inci toi ko' bator ponukat mantad paganakan Geometridae, pinomungaran do yoti tu laang diolo do minggura, kaagal-aagal do monukat pomogunan (hogot geometrid kirati "monukat pomogunan" id Yunani);[4] panangkasabab poinlobi do pingguraan id labus aandang diti nopo nga kopmunsaan osomok no toinsanai progakod (gakod pomoruhang) amu kohimpit do korom id segmen tohuri.


Kotolinahasan
[simbanai | simbanai toud]


Tompios nopo nga haro tinan di olomok ii osiau do gumayo mantad proses koiduan kulit (moults). Ginayo diolo nopo nga misuai mantad spesies om instar (moults). Ginayo diolo nopo nga mantad kinoro 1 millimetre (0.039 in) gisom 14 centimetres (5.5 in).[5] Piipiro larva mantad order Hymenoptera (kilau, poniningot om surun) kaagal-agal do tompios mantad Lepidopter. Kogumuan larva diti poinsuang id suborder poniningot tagayo (sawfly). Mulong pia do larva diti kaagal-agal do tompios id soliwan milo yolo pisuaion maya kontindapaan gakod pomoruhang (proleg) id monikid segmen abdomen, aiso langkait id gakod pomoruhang (ii haro id tompios Lepidoptera) oseli mitakin ii okito id kapsul tulu om aiso rulud Y pasambalik id boogian toguang do tulu.[6]
terpillars Lepidopteran om larvae sawfly do diidihon id: Larv o mombu-mombun, larvas ko'o piontok.
- Ginumu do tokin pro-legs; larva langau garagadi haro 6 toi ko' lobi tokin om tompios id bobos togumu haro 5 tokin.
- Ginumu do stemmata (mato); langau garagadi haro duo,[7] tompios haro hopod om duo (onom id monikid boogian do tulu.
- Kinoimbulayon do langkait id gakod pomoruhang; iti aiso id langau garagadi.
- Langau garagadi haro kapsul tulu ii olunau kasai miampai aiso rulud sapad om lepidoptera haro rulud "Y" toi ko' "V" pasambalik (rulud frontal).
Fosil
[simbanai | simbanai toud]
Ontok toun 2019, iso kolibambang geometrid tompios ii kitadau wulan gumuli do timpu Eosen, agaaga 44 riong toun pogulu, nokito do awet id ambar Baltik. Namaan potolinahaso miampai ngaran Eogeometer vadens.[11][12][13] Pogulu diti, iso kaagu fosil ii kitadau wulan agaaga 125 riong toun nokito id ambar Lubnan.[14][15]
Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ Eleanor Anne Ormerod (1892). A Text-Book of Agricultural Entomology: Being a Guide to Methods of Insect Life and Means of Prevention of Insect Ravage for the Use of Agriculturists and Agricultural Students. Simpkin, Marshall, Hamilton, Kent & Co. Pinoopi mantad sanḏad ontok 2020-09-30. Linoyog ontok 2016-01-27.
- ↑ Roger Fabian Anderson (January 1960). Forest and Shade Tree Entomology. Wiley. ISBN 978-0-471-02739-3.
- ↑ "Caterpillar" Archived 2011-09-09 at the Wayback Machine. Dictionary.com. The American Heritage Dictionary of the English Language, Fourth Edition. Houghton Mifflin Company, 2004. (accessed: March 26, 2008).
- ↑ "Geometridae." Merriam-Webster.com. Merriam-Webster, n.d. Web. 19 September 2017.
- ↑ Hall, Donald W. (September 2014). "Featured Creatures: hickory horned devil, Citheronia regalis". University of Florida, Entomology and Nematology Department. Pinoopi mantad sanḏad ontok 1 October 2017. Linoyog ontok 19 September 2017.
- ↑ Scoble, MJ. 1995. The Lepidoptera: Form, Function and Diversity Archived 2013-12-31 at the Wayback Machine. Oxford Univ. Press. ISBN 0-19-854952-0
- ↑ Meyer-Rochow, Victor Benno (1974). "Structure and function of the larval eye of the sawfly Perga". Journal of Insect Physiology. 20 (8): 1565–1591. Bibcode:1974JInsP..20.1565M. doi:10.1016/0022-1910(74)90087-0. PMID 4854430.
- ↑ Fischer, Thilo C.; Michalski, Artur; Hausmann, Axel (2019). "Geometrid caterpillar in Eocene Baltic amber (Lepidoptera, Geometridae)". Scientific Reports. 9 (1): Article number 17201. Bibcode:2019NatSR...917201F. doi:10.1038/s41598-019-53734-w. PMC 6868187. PMID 31748672.
- ↑ Muller, Natalie (20 November 2019). "German scientists find 44-million-year-old caterpillar". DW. Pinoopi mantad sanḏad ontok 21 November 2019. Linoyog ontok 23 November 2019.
- ↑ Georgiou, Aristos (21 November 2019). "Scientists discover 'exceptional' 44-million-year-old caterpillar preserved in amber". Newsweek. Pinoopi mantad sanḏad ontok 23 November 2019. Linoyog ontok 24 November 2019.
- ↑ Fischer, Thilo C.; Michalski, Artur; Hausmann, Axel (2019). "Geometrid caterpillar in Eocene Baltic amber (Lepidoptera, Geometridae)". Scientific Reports. 9 (1): Article number 17201. Bibcode:2019NatSR...917201F. doi:10.1038/s41598-019-53734-w. PMC 6868187. PMID 31748672.
- ↑ Muller, Natalie (20 November 2019). "German scientists find 44-million-year-old caterpillar". DW. Pinoopi mantad sanḏad ontok 21 November 2019. Linoyog ontok 23 November 2019.
- ↑ Georgiou, Aristos (21 November 2019). "Scientists discover 'exceptional' 44-million-year-old caterpillar preserved in amber". Newsweek. Pinoopi mantad sanḏad ontok 23 November 2019. Linoyog ontok 24 November 2019.
- ↑ Grimaldi, David; Engel, Michael S. (June 2005). Evolution of the Insects. Cambridge University Press. ISBN 978-0-5218-2149-0. Pinoopi mantad sanḏad ontok 2018-10-19. Linoyog ontok 2019-11-24.
- ↑ Martill, David (13 January 2018). "Scientists have accidentally found the oldest ever butterfly or moth fossils". The Conversation. Pinoopi mantad sanḏad ontok 28 November 2019. Linoyog ontok 24 November 2019.