Uzbekistan
Republik Uzbekistan ريڤوبليك اوزبيکيستن O‘zbekiston Respublikasi Ўзбекистон Республикаси | |
---|---|
Anthem: O`zbekiston Respublikasining Davlat Madhiyasi | |
![]() | |
Capital om kakadayan bobos agayo | Tashkent |
Boros rasmi | Bahasa Uzbek |
Demonim | Uzbek |
Government | Republik |
• Presiden | Shavkat Mirziyoyev |
Abdulla Aripov | |
Kemerdekaan Pembubaran USSR | |
• Diisytiharkan | 1 September 1991 |
• Diiktiraf | 8 Disember 1991 |
• Waig (%) | 4.9 |
Population | |
• 2024 estimate | ![]() |
• 2022 census | 35,123,338 |
• Density | 83/km2 (215.0/sq mi) (130) |
GDP (PPP) | 2024 estimate |
• Total | ![]() |
• Per kapita | ![]() |
GDP (nominal) | 2024 estimate |
• Ginumu | ![]() |
• Per kapita | ![]() |
Gini (2022) | ![]() medium |
HDI (2017) | ![]() high · 106 |
Mato tusin | Som Uzbekistan (UZS) |
Zon timpu | UTC+5 (UZT3) |
• Summer (DST) | tiada |
Calling code | +998 |
Kod ISO 3166 | UZ |
Internet TLD | .uz |
Uzbekistan (Templat:Lang-uz) toi ko ngaran rasmi nopo nga Republik Uzbekistan (Ózbekiston Respublikasi, Ўзбекистон Республикаси) nopo nga iso pogun aiso disan do rahat id Asia Tanga. Ibu kota nopo do pogun diti nga kakadayan Tashkent. Boros pogun diti nopo nga boros Uzbekistan. Linaab do pogun diti nopo nga 448,978 km. Dinondo nopo, ginumu mogiigion id pogun diti nopo nga kolobi do 37,5 juta tulun[6]. Mato tusin — sum. Haro 12 wilayah, kakadayan Tashkent, om Republik Karakalpakstando Republik Uzbekistan om nogi iso republik autonomi. Uzbekistan nopo nga sorupu do CIS, PBB, Koisaan montok Kapanamangan om Kopiunungan id Eropah, om Koisaan Pisokodungan Shanghai. Uzbekistan nopo nga poinsempadan miampai limo pogun suai: Kazakhstan id koibutan; Kyrgyzstan mantad koibutan kosilahon; mantad Tajikistan kumaa kabaatan kosilahon; mantad kabaatan Afghanistan; Migontob nogi miampai do Turkmenistan id kotonobon. Uzbekistan, i poboroson do tulun Uzbekistan, nopo nga boros rasmi di gunoon do kogumuan mogiigion hilo. Rusia om Tajik nopo nga boros minoriti di oponsol. Islam nopo nga tugama tohontol, om kogumuan nopo do tongoulun Uzbekistan nga Muslim.
Sajara
[simbanai | simbanai toud]No'ion o Uzbekistan mantad po di milennium koduo Pogulu Masihi (PM). Haro koihuman-koihuman kakamot purba tongoulun om monumen-monumen id watas Ferghana, Tashkent, Bukhara, Khorezm om Samarkand.
Alexander Agung minansanganu do Sogdiana om Baktria ontok 327 PM, sinumawo di Roxana, tanak songulu luguan tinaru Baktria. Sundung do yodii, kosongonuan diti nopo nga amu minonguhup di Alexander tu tongoulun hilo nopo nga sumaap gisom naala o soujor di Alexander id wilayah diti.
Solinaid do piipiro abad noporinta o wilayah Uzbekistan diperintah do empayar-empayar Iran, miagal do Empayar Parthia om Sassan.
Wilayah om watas
[simbanai | simbanai toud]Uzbekistan nopo nga abaagi kumaa 12 wilayah (viloyat), iso republik autonomi (respublika) om iso kakadayan poinbibas (shahari).
Boogian | Ibu kota | Linaab (km²) |
Populasi (2008) | Kunsi |
---|---|---|---|---|
Andijon Viloyati | Andijon | 4,200 | 2,477,900 | 2 |
Buxoro Viloyati | Buxoro (Bukhara) | 39,400 | 1,576,800 | 3 |
Farg'ona Viloyati | Farg'ona (Fergana) | 6,800 | 2,997,400 | 4 |
Jizzax Viloyati | Jizzax | 20,500 | 1,090,900 | 5 |
Xorazm Viloyati | Urganch | 6,300 | 1,517,600 | 13 |
Namangan Viloyati | Namangan | 7,900 | 2,196,200 | 6 |
Navoiy Viloyati | Navoiy | 110,800 | 834,100 | 7 |
Qashqadaryo Viloyati | Qarshi | 28,400 | 2,537,600 | 8 |
Qaraqalpaqstan Respublikasi | Nukus | 160,000 | 1,612,300 | 14 |
Samarqand Viloyati | Samarqand | 16,400 | 3,032,000 | 9 |
Sirdaryo Viloyati | Guliston | 5,100 | 698,100 | 10 |
Surxondaryo Viloyati | Termez | 20,800 | 2,012,600 | 11 |
Toshkent Viloyati | Toshkent (Tashkent) | 15,300 | 2,537,500 | 12 |
Toshkent Shahri | Toshkent (Tashkent) | ??? | 2,192,700 | 1 |
Geografi
[simbanai | simbanai toud]Kilinaab o Uzbekistan kira-kira 447,400 kilometer persegi, om pinoposiliu do pogun diti sabaagi pogun ko-56 tagayo sompomogunan.[7] Id pialatan do pogun CIS, Uzbekistan nopo nga pogun kaapat tagayo.[8]
Pogun diti nopo nga pogun nosorilian tindal, om nogi iso mantad ko' do duo pogun di nosorilian do pogun i nosorilian nogi do tindal, ii nopo nga pogun Liechtenstein. Puncak takawas nopo do Uzbekistan nga Khazret Sultan miampai rinanggou korikot 4,643 meter id paras rahat, om poingiliu id gontob Tajikistan-Uzbekistan, koibutan kotonobon Dushanbe.[8]
Iklim Uzbekistan nopo nga iklim benua, miampai kadar rasam tikid toun di osiriba id 100 - 200 milimeter no. Suhu musim alasu nopo nga kipurata 40 °C om suhu musim tosogit nopo nga -23 °C.[9]
Demografi
[simbanai | simbanai toud]Haro soginumu 32, 768, 725 tulun mogiigion id Uzbekistan ontok toun.[10] Ongomulok nogi o mogiigion, 34.1% tongoulun nopo kiumur soriba do 14 toun ontok toun 2008. Tumanud sukuon rasmi, mogiigion tinaru Uzbek kahangkum 80% do mogiigion Uzbekistan. Tinaru-tinaru suai id Uzbekistan, kohompit no tinaru Tajik (5%), Kazakh (3%), Karakalpak (2.5%), Rusia (2%) om Tatar (1.5%).[11]
Koubasanan
[simbanai | simbanai toud]Koiyonon Tinungkusan Pogun UNESCO
[simbanai | simbanai toud]Uzbekistan nopo nga haro limo kinoyonon koubasanan om duo kinoyonon sandad id sanarai Tinungkusan Pogun UNESCO. Kinoyonon koubasanan dii nopo nga:
- Itchan Kala (Khiva), pinoruhang ontok toun 1990
- Pusat Bersejarah Bukhara, pinoruhang ontok toun 1993
- Pusat Bersejarah Shakhrisyabz, pinoruhang ontok toun 2000
- Samarkand – Persimpangan Budaya, pinoruhang ontok toun 2001
- Laluan Sutera Koridor Zarafshan-Karakum, pinoruhang ontok toun 2023
Kinoyonon sandad:
- Tien-Shan Barat, pinoruhang ontok toun 2016
- Gurun Musim Sejuk Sejuk Turan, pinoruhang ontok toun 2023[12]
Susukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ "Demographic situation in the Republic of Uzbekistan - 9/11/2024". Statistics Agency of Uzbekistan. Pinoopi mantad sanḏad ontok 2 December 2020. Linoyog ontok 9 May 2024.
- ↑ "World Economic Outlook Database, November 2023 Edition. (Uzbekistan)". IMF.org. International Monetary Fund. 10 November 2023. Linoyog ontok 12 November 2023.
- ↑ "World Economic Outlook Database, October 2023". IMF.org. International Monetary Fund. Linoyog ontok 12 November 2023.
- ↑ "Gini index (World Bank estimate)". World Bank Group. Linoyog ontok 26 December 2024.
- ↑ "Human Development Report 2023/24" (PDF) (id boros Inggilis). United Nations Development Programme. 13 March 2024. p. 275. Pinoopi (PDF) mantad sanḏad ontok 13 March 2024. Linoyog ontok 9 May 2024.
- ↑ "Penduduk Uzbekistan".
- ↑ "Countries of the world". worldatlas.com. Pinoopi mantad sanḏad ontok 7 Mei 2010. Linoyog ontok 2 Mei 2010.
- ↑ 8.0 8.1 Uzbekistan will publish its own book of records – Ferghana.ru Archived 2013-05-13 at the Wayback Machine.
- ↑ Climate Archived 22 Manom 2008 at the Wayback Machine, Uzbekistan : Country Studies – Federal Research Division, Library of Congress.
- ↑ "Worldmeters". worldmeters.
- ↑ "Demographic situation in the Republic of Uzbekistan". The State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics. Linoyog ontok 28 Januari 2011.
- ↑ "Uzbek". UNESCO. Linoyog ontok 20 Julai 2017.
Noputan Labus
[simbanai | simbanai toud]- Kategori kokomoi Uzbekistan id Wikimedia Commons