Pergi ke kandungan

Mexico

Mantad Wikipedia

United Mexican States
Estados Unidos Mexicanos (Spanish)
Flag of Mexico
Flag
Coat of arms of Mexico
Coat of arms
Anthem: "Himno Nacional Mexicano"
("Mexican National Anthem")
Capital
om kakadayan bobos agayo
Mexico City
19°26′N 99°8′W / 19.433°N 99.133°W / 19.433; -99.133
Boros rasmiSpanish (de facto)
Co-official languages
Tinimungan etnik
Intangai id siriba
Ugama
(2023)[1]
  • 17% no religion
  • 8% other religion
  • 5% prefer not to say
DemonimMexican
GovernmentFederal presidential republic[2]
• President
Andrés Manuel López Obrador
Ana Lilia Rivera
Marcela Guerra Castillo
Norma Lucía Piña Hernández
Kotinanan perundanganCongress
Senate
Chamber of Deputies
Independence 
mantad Spain
16 Manom 1810
• Declared
27 Manom 1821
28 Momuhau 1836
4 Gumas 1824
5 Mansak 1857
5 Mansak 1917
Area
• Total
1,972,550 km2 (761,610 sq mi) (13th)
•  Waig  (%)
1.58 (as of 2015)[3]
Population
• 2023 estimate
Neutral increase 129,875,529[4] (10th)
• Density
61/km2 (158.0/sq mi) (142nd)
GDP (PPP)2024 estimate
• Total
Increase $3.434 trillion[5] (12th)
• Per kapita
Increase $25,963[5] (70th)
GDP (nominal)2024 estimate
• Ginumu
Increase $2.017 trillion[5] (12th)
• Per kapita
Increase $15,249[5] (63rd)
Gini (2018)Positive decrease 41.8[6]
medium
HDI (2022)Increase 0.781[7]
high · 77th
Mato tusinMexican peso (MXN)
Zon timpuUTC−8 to −5 (See Time in Mexico)
• Summer (DST)
UTC−7 to −5 (varies)
Date formatdd/mm/yyyy
Driving sideright
Calling code+52
Kod ISO 3166MX
Internet TLD.mx
  1. ^ Article 4 of the General Law of Linguistic Rights of the Indigenous Peoples[8][9]
  2. ^ Spanish is de facto the official language in the Mexican federal government.

Pogun Mexico Syarikat (ointutunan nogi sabaagi Pogun Mexico Bersatu; Spanish: Estados Unidos Mexicanos, Templat:Lang-nah) toi ko' ngaran oniba Mexico (Spanish: México, Templat:Lang-nah

Etimologi

[simbanai | simbanai toud]

Ngaran México naanu mantad Boros Nahuatl Mēxihco ngaran ibu negara kuno Aztek ii no Mexico-Tenochtitlan. Bernardino de Sahagún id suang Kodeks Firenze i sinupu ontok abad ko-16 i manahak kointalangan miampai otolinahas ngaran do ngaran kota diti i kirati "kinoyonon Mexi" (el lugar de Mexi) id nombo "Mexi" nopo nga ngaran suai do Mexitl, songulun pendeta i minonuhu do tulun id puak dau do minundaliu mantad Aztlán kumaa iso kinoyonon kota wagu ii nabatos om natandaan do dewa diolo Huitzilopochtli. Minanahak i Sahagún kointalangan potilombus kokomoi ngaran Mexitl miagal id siriba:[10]

...los mexicanos a estas partes traían un caudillo y señor que se llamaba Mécitl, al cual luego después que nació llamaron citli, liebre; y porque en lugar de cuna lo criaron en una penca grande de un maguey, de allí adelante llamóse mecitli...
("... tulun Mexica i rinumikot id kinoyonon diti binuruanan do songulun luguan kingaran Mécitl, [luguan diti] noonuan ngaran citli, kelinci, kalapas nosusu; [nga] pinoodop isio id suang guas maguey tagayo, om noonuan di isio ngaran mecitli...")

Iso nopo kawagu nontodon suai i lobi oguu koilo do babaino diti nga mantad hogot Metzxico i kirati "longkod tulan" («el ombligo de la luna») toi ko' "kinoyonon kolumpa tulan" ( «en el lugar del lago de la Luna»)[11] pinolongot o metz(tli) (bulan), xic(tli) (longkod) om «-co» (kinoyonon) tumanud sajarawan pointantu miagal do Cecilio Robelo om Alfonso Caso.

Demografi

[simbanai | simbanai toud]

Noilaan do pakar boros do kiwaa hopod om dua boros Mexico gulu, lobi apat nohopod tinimungan boros tokoro om lobi siam nohopod boros individu. Osomok no do 23 piatus tulun asli i mimboros do boros Náhuatl, ii nopo nga boros kaum Aztek ii gunoon id limo nohopod negeri do hiti.

Pondidikan

[simbanai | simbanai toud]

Pondidikan id Mexico nopo nga abaagi tumanud kalas. Mokiikinobos mantad paganakan di poinsikul id sikul swasta nopo nga ogonop miampai mogikaakawo kasanangan om nogi roromu sukuon om tangaanak mantad tongoulun mosikin ii au haro kahaahara'ai montok do sumikul nopo nga kumaa id sikul di au kopio. Kaum di oiduanan nopo kopio nga kaum India. Ontok 1990, kianggaran lobi 40 piatus mogiigiyon india kiumul limo nohopod toun om sawat i au koilo do mambasa. Ahal diti pinopoimbulai do jurang pondidikan di okito kopio id koulunan do Mexico. Sundung do ingkaa, mingoos daa o karajaan montok mongunsub do koilaaban pondidikan id tinimungan do komulakan dau.

  1. "Global Religion - Religious Beliefs Across the World" (PDF). Ipsos. Mikat 2023. Pinoopi (PDF) mantad sanḏad ontok 12 Mikat 2023. Linoyog ontok 23 Magus 2023.
  2. "Political Constitution of the United Mexican States, title 2, article 40" (PDF). MX Q: SCJN. Pinoopi mantad sand̠ad (PDF) ontok 11 Mikat 2011. Linoyog ontok 14 Magus 2010.
  3. "Surface water and surface water change". Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Pinoopi mantad sanḏad ontok 24 Gomot 2021. Linoyog ontok 11 Gumas 2020.
  4. "Mexico". The World Factbook (2025 ed.). Central Intelligence Agency. Linoyog ontok 22 Mahas 2023. (Archived 2023 edition)
  5. 5.0 5.1 5.2 5.3 "World Economic Outlook Database, April 2024 Edition. (Mexico)". www.imf.org. International Monetary Fund. 16 Ngiop 2024. Linoyog ontok 16 Ngiop 2024.
  6. Inequality - Income inequality - OECD Data. OECD. Pinoopi mantad sanḏad ontok 1 Madas 2022. Linoyog ontok 12 Magus 2021.
  7. "Human Development Report 2023/24" (PDF) (id boros Inggilis). United Nations Development Programme. 13 Gomot 2024. Pinoopi (PDF) mantad sanḏad ontok 13 Gomot 2024. Linoyog ontok 13 Gomot 2024.
  8. INALI (13 Gomot 2003). "General Law of Linguistic Rights of the Indigenous Peoples" (PDF). Pinoopi (PDF) mantad sanḏad ontok 3 Magus 2016. Linoyog ontok 7 Milau 2010.
  9. "Catálogo de las lenguas indígenas nacionales: Variantes lingüísticas de México con sus autodenominaciones y referencias geoestadísticas". Inali.gob.mx. Pinoopi mantad sanḏad ontok 8 Madas 2014. Linoyog ontok 18 Madas 2014.
  10. de Sahagún, Bernardino. Historia general de las Cosas de Nueva España (id boros Sepanyol). México: Porrúa. p. 592. {{cite book}}: Unknown parameter |editon= ignored (|edition= suggested) (help)
  11. "Significado de la palabra "México"". Portal Ciudadano (id boros Sepanyol). Linoyog ontok 28 Mahas 2018.